Pravoslavni vjernici sjutra slave praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina.

Foto: Screenshot, Televizija Hram/You Tube

To je jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika! Poslednji je veliki praznik crkvene godine, koja počinje 1. septembra, a završava krajem avgusta.

Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika, kome prethodi dvonedeljni post. Predanje kaže da je Majka Božija živela 60 godina i da je bila svedok mnogih slavnih događanja u vezi sa širenjem vjere u Isusa Hrista.

Velika Gospojina se u mnogim porodicama u Srbiji proslavlja kao porodična slava, a često je i crkvena, ili slava cijelog sela. Zato se svi običaji u vezi sa praznicima posvećenim Majci Božijoj zasnivaju na poštovanju njenog kulta, u koji su uklopljena vjerovanja i rituali iz narodne religije.

Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom i novojulijanskom. Do tog praznika traje i dvonedeljni post.

Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.

Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, prema nekim izvorima 72, da je nadživjela svoga sina i kao svjedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju.

Običaji i vjerovanja

Prema vjerovanju, u periodu između dve Gospojine (Velike i Male Gospojine) – "periodu prelaza" - važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.

Vrijeme između dvije Gospojine, koji se naziva i međudnevnica, najbolji je prema narodnim periodima za branje plodova i ljekovitih trava. Tada žene beru međudnevičke trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama liječe se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i "međudnevička jaja" od živine kao najbolja za jelo i rasplod.

Vjeruje se da Bogorodica razumije dušu svake žene posebno, razumije njenu misao, bol, patnju, želju. Zbog toga žene se posebno njoj mole za zaštitu, sreću, zdravlje i unutrašnji mir.

Uveliko se odlazi na izvore koji tada imaju ljekovito dejstvo. Bogorodica je zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore da se umiju. U prošlosti su održavana bdenija u hramovima, ili nad izvorima vode i tada su izgovarane molitve za ozdravljenje od kostobolje i očnih bolesti.

Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju veliki broj zabrana koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.

Danas posebno žene idu na pričest, zato što se Bogorica smatra zaštitnicom žena i majki.

Proslavljanje Velike Gospojine pratili su vašari na kojima su se ljudi u prazničnom raspoloženju okupljali radi upoznavanja i druženja, ili trgovine. Na vašarima su se momci i djevojke upoznavali, igrali u kola, a tu su se najčešće i svadbe ugovarale.