Istorijski spomenik izgrađen je između 1109. i 1119. godine i jedan je od takozvanih "kula bliznakinja" u Bolonji, zajedno sa višim Asinelijem, na koji turisti mogu da se popnu.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Garisenda se uzdiže na 48 metara i nekada je bila jedna od desetina srednjovekovnih kula širom grada koje su podigli aristokratski stanovnici da bi prikazali svoje bogatstvo.

Da, svi smo dobro upoznati sa Krivim tornjem u Pizi, i teško da postoji osoba zainteresovana za putovanja, a koja nikada nije čula za njega.

Ova istorijska kula je prije nekoliko dana zatvorena za javnost jer se smatra da nije najbezbjednije mjesto u gradu u ovom trenutku. Senzori instalirani na već iskrivljenom tornju su detektovali neobičan i zabrinjavajući pokret. Napomenimo da je ova kula, zajedno sa kulom "bliznakinjom” Asineli, jedan od simbola grada.

Garisenda je obično pod pomnim posmatranjem mjesecima zbog sve većeg kretanja izazvanog slabim temeljima.

"Radimo na tome da učinimo sve što je potrebno da zaštitimo kulu“, rekao je gradonačelnik Mateo Lepore tokom sastanka gradskog vijeća.

Područje oko tornja je zatvoreno dok naučnici sa gradskog univerziteta prate kretanje strukture.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Istorijski spomenik izgrađen je između 1109. i 1119. godine i jedna je od takozvanih kula bliznakinja u Bolonji. zajedno sa višim Asinelijem na koji turisti mogu da se popnu. Garisenda se uzdiže na 48 metara i nekada je bila jedna od desetina srednjovekovnih kula širom grada koje su podigli aristokratski stanovnici da bi prikazali svoje bogatstvo. Prvobitno je bio visok 60 metara, ali je smanjen radi stabilnosti. Mnogi poznati pisci su to pominjali u svojim književnim djelima, počev od Dantea, pa Getea, Dikensa...

Konstrukcija se već naginje pod uglom od četiri stepena - samo nešto manje od čuvenog petostepenog nagiba Krivog tornja u Pizi. Ali trenutno čudno ponašanje tornja je dovelo do zatvaranja puteva oko strukture kako bi se omogućilo detaljno praćenje potencijalne nestabilnosti. Panel naučnika je instalirao akustične senzore koji će detektovati škripu ili pucanje, zajedno sa klatnom za praćenje kretanja.

Takođe, već pomenuta susjedna kula Asineli je zatvorena za posjetioce.

"Usmjeravanje saobraćaja dalje od oblasti oko tornja nije bilo zbog bezbjednosnih razloga, već da bi se omogućilo senzorima da shvate tačnije podatke“, rekao je gradonačelnik Lepore.

Sam toranj godinama pokušava da se ojača. Oko tornja su 2019. godine postavljene čelične trake, a 2022. godine temelji su ojačani gipsanim injekcijama, ali izgleda da radovi nisu riješili problem. U svakom slučaju, nadajmo se da će kula ipak biti ojačana, jer ostati bez ovakvog kulturnog blaga bio bi ogroman i nenadoknadiv gubitak.