Nikotin je dugo bio na lošem glasu što i ne čudi, jer je sastavni dio cigareta koje su, zna se, veoma štetne. Ali nikotin, kao supstanca sam po sebi ne predstavlja nikakav značajan zdravstveni rizik za ljude – riječi su kliničkog psihologa i istraživača Karla Fagerstroma iz Švedske.
Ilustracija; Foto: Shutterstock
Fagerstrom, kao dugogodišnji istraživač duvana i nikotina, smatra da je iskustvo Švedske u smislu korišćenja alternativnih nikotinskih proizvoda za smanjenje stope pušenja pokazalo paradoks koji otvara oči: uprkos sličnim nivoima konzumacije nikotina kao u ostatku Evrope, Švedska bilježi znatno manje zdravstvenih problema povezanih s duvanom. I to nije slučajnost.
U izvještaju „Bez dima, manje štete“ koji je napisao s uglednim međunarodnim zdravstvenim stručnjacima, nastojao je da predstavi podatke i naučne dokaze koji pokazuju da je bitan način konzumiranja, a ne sama konzumacija nikotina.
Drugim riječima, može se reći da dok pušenje uzrokuje niz zdravstvenih problema, korišćenje bezdimnih alternativa nema isti efekat. U Švedskoj su izabrali manje rizičan način konzumiranja nikotina, što je dovelo do značajno boljih zdravstvenih rezultata.
Tako, u odnosu na evropski prosjek, u Švedskoj bilježe 38 osto manje smrtnosti povezanih s duvanom i 41 odsto manju učestalost raka pluća.
Istovremeno, otprilike 1 od 4 osobe u Švedskoj konzumira nikotin, što znači da Šveđani nisu izbjegli nikotin nego su jednostavno prihvatili sigurnije oblike unošenja nikotina.
Istorijski gledano, javno-zdravstveni stav je bio jasan – nikotin je neprijatelj. Ipak, iako je u Švedskoj količina konzumacije podjednaka, nije i način jer se nikotin unosi putem nikotinskih vrećica i drugih bezdimnih alternativa, a ne sagorijevanjem duvana, piše Fagerstrom.
Kako su to uspjeli? Rješenje je bilo u drugačijoj perspektivi u pogledu nikotina. Edukacijom javnosti sa jedne strane i donošenjem odgovarajućih propisa koji regulišu upotrebu nikotina, sa druge strane, mogu se ublažiti zdravstveni rizici bez potrebe za potpunom zabranom.
Fagerstrom nikotin upoređuje s kofeinom. Poput kofeina, nikotin je mnogima stalni pratilac, nekima porok, a drugima utjeha. Smatra da ovaj pristup pokazuje da bi fokus trebalo da bude na tome kako se koristi nikotin. Ukoliko se ne napravi jasna razlika i pruže jasne informacije, rizikuje se da se naškodi ljudima kojima je potrebna pomoć: pušačima koji žele da ostave cigarete.
U opširnijoj verziji izvještaja „Bez dima, manje štete“ Fagerstrom poziva svijet da preispita rat protiv nikotina i upućuje poziv na globalni prelazak na strategije smanjenja štetnosti, koje bi mogle da spasu milione života.
„To je poziv kreatorima politika, zdravstvenim radnicima i društvu u cjelini da odustanu od demonizacije nikotina i da prepoznaju pravog neprijatelja – dim, a ne materiju. Švedska je dokaz šta je moguće kada se napravi razlika između zavisnosti i bolesti. Vrijeme je da globalna zajednica slijedi dokaze iz Švedske i upotrebi ih kao nacrt za zdraviji svijet“, zaključuje Fagerstrom.
KOMENTARI (0)