Evo o kojim osobinama je riječ.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Fobije
Prenošenje fobija kroz DNK je dokazala studija u kojoj su miševi trenirani da izbjegavaju sve mirise slične mirisu trešnjinog cvijeta.

Ovo je uticalo na DNK subjekata tako da je dio DNK odgovaran za osjetljivost na ovaj miris bio aktivniji u spermatozoidima miševa-očeva.

Kao rezultat, djeca i unuci su bili veoma osjetljivi na trešnjin miris i izbjegavali su ga, iako nisu imali pravi razlog za to.

Naučnici smatraju da su rezultati ove studije važni za istraživanje fobija, anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja.

Možda vaš strah od paukova ili visine nije iracionalan kao što izgleda.

Ekstrovertnost
Neke karakterne osobine stičemo s godinama, a neke su već zapisane u našoj DNK.

Na primjer, geni WSCD2 i PCDH15 su povezani sa ekstrovertnošću.

Neki ljudi vjeruju da je smisao za humor naučena osobina koja zavisi od okoline u kojoj osoba odrasta.

Ali, tokom studije je otkriveno da ljudi sa kratkim alelima na genu 5-HTTLPR pokazuju pozitivne reakcije i češće se smiju.

Rezultati studije su potvrđeni i kada su u obzir uzete godine, pol, etnička pripadnost i simptomi depresije. precima, a ne u činjenici da su vas roditelji upisivali na sve moguće vanškolske aktivnosti.

Osim toga, postoji i genetska veza između ekstrovertnosti, poremećaja pažnje i hiperaktivnosti.

Smisao za humor
Neki ljudi vjeruju da je smisao za humor naučena osobina koja zavisi od okoline u kojoj osoba odrasta.

Ali, tokom studije je otkriveno da ljudi sa kratkim alelima na genu 5-HTTLPR pokazuju pozitivne reakcije i češće se smiju.

Rezultati studije su potvrđeni i kada su u obzir uzete godine, pol, etnička pripadnost i simptomi depresije.

Podložnost stresu
Neki ljudi su podložniji stresu, a ova osobina se prenosi sa roditelja na djecu.

Stručnjaci tvrde da ako je majka bila izložena stresu u trudnoći, njeno dijete će biti podložnije stresu u životu.

Štaviše, ako su roditelji bili pod stresom dugo prije nego što su dobili dijete, postoji rizik da je hronični stres oštetio hromozome.

Sklonost zavisnosti
Geni i nasljedne osobine su od 40 do 60% odgovorni za razvoj zavisnosti.

Na primjer, veza između zavisnosti i gena D2 proučena je do detalja.

D2 je tip dopaminskog receptora. LJudi kod kojih ovi receptori ne rade dobro, skloniji su uzimanju supstanci koje izazivaju zavisnost.

Sposobnost da se naspavaju za nekoliko sati
Neki ljudi mogu da spavaju manje od 5 sati i da opet dobro funkcionišu.

Postoji gen nazvan Tačerov gen, po premijerki koja je spavala samo 4 sata noću i sjajno se osjećala.

Ljudi sa ovim genom ne samo da spavaju manje već i izvode bolje mentalne zadatke nakon što nisu spavali 38 sati.

Inače, Tačerova nije jedina sa ovom supermoći – Tomas Edison, Nikola Tesla i Isak NJutn su takođe spavali manje od 5 sati.

Sklonost ka štednji novca
Kad se radi o novcu, naše akcije se u 30% slučajeva mogu objasniti prirodnim faktorima.

Neki ljudi su genetski skloni štednji novca, bez obzira na visinu prihoda, pol i obrazovanje.

Ovakvi ljudi rjeđe imaju loše navike poput pušenja i manje su podložni dijabetesu.

Ovo se dešava jer su dosljedniji u ponašanju i imaju bolju samokontrolu, zahvaljujući svojoj DNK.

Muzikalnost
Geni igraju veću ulogu od vježbanja, kada je u pitanju muzički talenat, naročito prepoznavanje tona i ritma.

Studija na identičnim blizancima je pokazala da su ljudi koji su vježbali manje imali bolje rezultate od onih koji su vježbali više.

Jedan od blizanaca je vježbao više od brata, ali nije mogao da nadmaši njegove muzičke sposobnosti.

Naučnici objašnjavaju da neki aspekti talenta za muziku leže isključivo u našim genima i nemoguće ih je naučiti.