Čak i kada legnemo na vreme i opustimo se, ponekad nam razne nemirne i užurbane misli ne daju da zaspimo.
Foto: Ilustracija/ Pexels
Uzroci ovog problema mogu biti različiti, ali najčešći su stres i anksioznost, kaže dr Ramasvami Visvanatan, predsjednik Američkog udruženja psihijatara.
Anksioznost zbog predstojećeg dana takođe može izazvati ovaj problem, a mentalni poremećaji kao što su anksioznost i bipolarni poremećaji često su povezani sa nemirnim mislima, prenosi Index.hr.
Misli su posebno aktivne noću, kada nema drugih aktivnosti koje bi okupirale um, a konzumiranje stimulansa, poput kofeina ili određenih lekova pre spavanja, dodatno otežava opuštanje.
Kako nemirne misli ometaju san?
Nemirne misli izazivaju povećanu budnost, što otežava opuštanje i spavanje. Čak i ako uspjete da zaspite, anksiozne misli mogu da ometaju vaš san tokom cijele noći, otežavajući povratak u san i smanjujući kvalitet vašeg sna.
Posljedice nedostatka sna
Loš kvalitet ili nedovoljan san ima ozbiljne posledice na tijelo i um, uključujući smanjenu funkciju mozga, poteškoće u donošenju odluka, rješavanju problema i regulaciji emocija. Takođe izazivaju glavobolju, razdražljivost i umor.
Dugotrajna deprivacija sna može oslabiti imunski sistem, povećati rizik od infekcija, doprineti nezdravim navikama u ishrani i debljanju i povećati šanse za hronične bolesti kao što su bolesti srca, visok krvni pritisak, dijabetes i moždani udar, upozorava dr Višvanatan.
Koraci za kontrolu nemirnih misli prije spavanja:
Uspostavite rutinu za spavanje
Dr Visvanatan naglašava da je ključ za kvalitetan san redovan raspored spavanja sa dosljednim vremenima spavanja i buđenja.
Pazite na kasne obroke i pića
Izbjegavajte pića sa kofeinom, alkohol ili tešku hranu neposredno prije spavanja.
Izbjegavajte uređaje pre spavanja
Prestanite da koristite pametne telefone, televizore i računare najmanje sat vremena prije spavanja. Plavo svjetlo sa ovih uređaja remeti cirkadijalne ritmove, ističe se.
Umjesto toga, preporučuje se slušanje lagane muzike, čitanje knjige ili meditacija.
Probajte toplu kupku
Topla kupka, oko tri sata pre odlaska u krevet, može pomoći da se smiri um, ali je ne treba uzimati neposredno prije spavanja.
Stvorite okruženje pogodno za spavanje
Spavaća soba treba da bude tiha, tamna i hladna (oko 20 stepeni Celzijusa), sa udobnom posteljinom, savjetuje dr Visvanatan.
Odvojite vrijeme za brige
Ako ove tehnike ne uspiju da smanje nemirne misli, stručnjak preporučuje da zakažete „vrijeme za brigu“.
Odredite određeni dio svog dana da razmislite o svojim brigama i pronađete rješenja. Ovo pomaže da se spriječi da vas te misli preplave neposredno prije spavanja.
Kada je vrijeme da tražite pomoć
Ako ove tehnike ne funkcionišu, razmislite o posjeti stručnjaka za mentalno zdravlje.
Specijalisti mogu da izvrše procjenu kako bi otkrili poremećaje spavanja i preporučili liječenje, uključujući kognitivnu bihejvioralnu terapiju, druge psihoterapije ili ljekove.
KOMENTARI (0)