Nakon praznika, usporenog ritma, kasnih buđenja i manje obaveza, povratak poslu mnogima je teži nego što su očekivali. Fokus slabi, motivacija kasni, a energija je „na rezervi“.

Foto: Ilustracija/AI generated photo

Dobra vijest – to je normalno. Loša vijest – ako se ne reaguje, taj osjećaj zna da se protegne i na februar, nekada čak i duže.

Psihološkinja Dragana Đokić pojašnjava da postpraznična depresija, poznata i kao holiday blues, nije klinička dijagnoza, već skup emocionalnih i psiholoških reakcija koje se javljaju nakon prazničnog perioda.

"Tokom praznika obično živimo život ispunjen očekivanjima, socijalnim kontaktima, pauzom od obaveza i pojačanim emocijama. Kada se taj period završi, dolazi do naglog povratka svakodnevnici i obavezama, što kod mnogih izaziva osjećaj praznine, pada energije i gubitka smisla“, kaže Đokić za portal Kolektiv.me.

Najčešće pogađa osobe koje su osjetljivije na promjene, koje imaju visoka očekivanja od praznika, ali i one koje već žive sa hroničnim stresom, usamljenošću ili nezadovoljstvom u privatnom ili profesionalnom životu.

„Praznici tada djeluju kao privremeni ‘emocionalni anestetik’, a njihov kraj ipak ogoli ono što je potisnuto“, dodaje ona.

Znakovi postprazničnog bluesa su dugotrajan umor, bezvoljnost, pad motivacije, razdražljivost, osjećaj tuge ili praznine, poteškoće sa koncentracijom i smanjen interes za aktivnosti koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo. Kod nekih ljudi prisutni su i poremećaji sna ili apetita.

Posebnu pažnju treba obratiti ukoliko ovi simptomi traju duže od dvije do tri sedmice ili počnu značajno da narušavaju svakodnevno funkcionisanje.

Đokić savjetuje postepeni povratak u ritam.

„Januar je mjesec tranzicije i važno je prihvatiti da povratak starom ritmu ne mora biti nagao. Korisno je postaviti realne, male ciljeve, uvesti strukturu dana i vratiti osjećaj kontrole kroz jednostavne rutine. Kratke šetnje, izlaganje dnevnom svjetlu, lagana fizička aktivnost i povratak osnovnim životnim navikama imaju snažan psihološki efekat“, navodi psihološkinja u razgovoru za naš portal.


Foto: Ilustracija/ Pixabay

Takođe, važno je smanjiti pritisak da „odmah moramo biti produktivni“ i dozvoliti sebi postepeno prilagođavanje.

„Forma se ne vraća odjednom. Ali se vraća – čim joj date šansu“, zaključuje Đokić za Kolektiv.me.