Kada vaša razina kortizola ostane visoka duže vrijeme, može dovesti do debljanja, anksioznosti, probavnih problema, pa čak i srčanih bolesti. Iako se ljekovi često prepisuju kao glavni tretman, prilagodbe životnog stila takođe mogu igrati značajnu ulogu u upravljanju simptomima. Osim fizičke aktivnosti i tehnika smanjenja stresa, vaši prehrambeni izbori mogu uticati na funkciju vašeg mozga i pridonijeti boljoj mentalnoj dobrobiti.
Foto: Ilustracija/ Pexels
LOSOS
Foto: Ilustracija/ Pixabay
Obiluje omega-3 masnim kisjelinama, losos pomaže u regulaciji nivoa kortizola i podržava zdravlje mozga. Omega-3 smanjuje upale i poboljšava komunikaciju između moždanih stanica, što može poboljšati vašu sposobnost nošenja sa stresom. Ova hranjiva riba takođe sadrži vitamin D, ključan u regulaciji raspoloženja i funkciji neurotransmitera.
ORAŠASTI PLODOVI
Obiluju omega-3 masnim kisjelinama, orasi pomažu u smanjenju nivoa kortizola i poboljšanju funkcije mozga. Ovi orašasti plodovi takođe sadrže antioksidanse koji se bore protiv oksidativnog stresa, što može pogoršati anksioznost s vremenom. Magnezij u orasima igra ulogu u opuštanju nervnog sistema i poboljšanju stabilnosti raspoloženja. Grickanje šake oraha može pružiti brz podsticaj u smanjenju stresa.
CRNA ČOKOLADA
Polifenoli i flavonoidi u crnoj čokoladi mogu pomoći u smanjenju nivoa kortizola i poboljšanju raspoloženja. Ove materije poboljšavaju protok krvi u mozak i podstiču oslobađanje serotonina, neurotransmitera povezanog s opuštanjem. Crna čokolada takođe sadrži magnezijum, koji pomaže u smirivanju nervnog sistema. Mala porcija visokokvalitetne crne čokolade može pružiti i olakšanje od stresa i ugodan užitak.
ZOBENA KAŠA
Složeni ugljenihidrat, zobena kaša pomaže u povećanju proizvodnje serotonina, što ima smirujući učinak na mozak. Stabiln nio šećera u krvi iz vlaknima bogatih zobi sprječava skokove kortizola koji mogu nastati usljed konzumiraju prerađenog šećera. Zobena kaša takođe sadrži magnezijum i vitamine B, ključne za upravljanje stresom. Topla zdjela zobene kaše ujutro može postaviti ton za mirniji dan.
KEFIR
Probiotska moć, kefir podstiče zdravlje crijeva, koji je direktno povezano s mentalnom dobrobiti. Zdrava crijevna mikrobiota podržava proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i GABA, koji pomažu u smanjenju anksioznosti. Žive kulture u kefiru takođe smanjuju upalu, što je čest uzročnik hroničnog stresa.
LEĆA
Visoka u biljnom proteinu i vlaknima, leća pomaže u stabilizaciji nivoa šećera u krvi, sprječavajući nagle skokove kortizola izazvane stresom. Bogata je vitaminima B, koji podržavaju nervni sistem i poboljšavaju sposobnost tijela da se nosi sa stresom. Leća takođe sadrži magnezijum, koji pomaže u opuštanju mišića i smanjenju osjećaja anksioznosti.
KOMBUCHA
Fermentirani čaj poput kombuche sadrži probiotike i antioksidanse koji podržavaju zdravlje crijeva i regulaciju kortizola. Uravnotežena crijevna mikrobiota pokazala se uticajnim na odgovor mozga na stres, poboljšavajući emocionalnu stabilnost. Antioksidansi u kombuchi pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa, što može pogoršati anksioznost. Pijenje kombuche može biti osvježavajući način za podršku mentalnoj i fizičkoj dobrobiti.
JOGURT
Jogurt bogat probioticima promiče zdravlje crijeva, što je usko povezano s regulacijom stresa. Žive kulture u jogurtu pomažu u održavanju uravnotežene crijevne mikrobiote, podržavajući proizvodnju serotonina i smanjujući simptome anksioznosti. Osim toga, kalcijum i proteini u jogurtu doprinose stabilnim nivoima energije i poboljšanoj kognitivnoj funkciji. Odabir jogurta s aktivnim kulturama garantuje maksimalne koristi za upravljanje stresom.
KAMENICE
Bogate cinkom, ove školjke podržavaju funkciju mozga i pomažu u regulaciji hormona stresa. Nedostatak cinka povezan je s povećanom anksioznošću i poremećajima raspoloženja. Ove školjke takođe sadrže omega-3 masne kisjeline i vitamin B12, koji doprinose poboljšanju emocionalne otpornosti.
LANENE SJEMENKE
Bogate omega-3 i lignanima, lanene sjemenke pomažu u regulaciji hormona stresa i podržavaju kognitivnu funkciju. Sadrže vlakna koja stabiliziraju šećer u krvi i sprječavaju nagle promjene raspoloženja povezane s fluktuacijama kortizola. Redono konzumacija lanenih sjemenki može pridonijeti smanjenju upala i boljoj mentalnoj jasnoći. Pospite ih po jogurtu, smoothieima ili salatama za jednostavan podsticaj u borbi protiv stresa.
BROKULA
Povrće poput brokule sadrži sulforafan, spoj poznat po svojim neuroprotektivnim učincima. Brokula je takođe bogata vitaminom C, koji pomaže u regulaciji kortizola i jačanju imunološkog sistema. Njena vlakna podržavaju stabiln nivo šećera u krvi, sprečavajući padove energije povezane sa stresom. Redovno jedenje brokule može doprinijeti boljoj mentalnoj jasnoći i smanjenju anksioznosti.
ŠARGAREPE
Bogate beta-karotenom i antioksidansima, šargarepe pomažu u borbi protiv upala i oksidativnog stresa koji pridonose anksioznosti. Vlakna u šargarepama podržavaju stabiln nivo šećera u krvi, smanjujući promjene raspoloženja i reakcije na stres.
CHIA SJEMENKE
Obogaćene vlaknima i magnezijumom, chia sjemenke pomažu u borbi protiv upala i regulaciji proizvodnje kortizola. Njihova visoka količina vlakana promoviše stabilan nivo šećera u krvi, sprečavajući padove koji mogu izazvati reakcije stresa. Magnezijum igra ključnu ulogu u opuštanju nervnog sistema i smanjenju simptoma anksioznosti. Dodavanje chia sjemenki u vašu prehranu podržava dugoročnu otpornost na stres.
AVOKADO
Foto: Ilustracija/ Pixabay
Bogat zdravim mastima, B vitaminima i kalijem, avokado podržava funkciju nervnog sistema i smanjuje proizvodnju hormona stresa. Njegove mononezasićene masti pomažu u regulaciji nivoa šećera u krvi, sprečavajući fluktuacije kortizola. Avokado takođe sadrži folat, koji igra ulogu u funkciji neurotransmitera i regulaciji raspoloženja.
BANANE
Bogate vitaminom B6 i magnezijumom, banane podržavaju proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina. Ove stvari igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i smanjenju stresa. Prirodni šećeri u bananama pružaju brzi energetski podsticaj bez izazivanja skokova u šećeru u krvi, koji mogu pridonijeti anksioznosti.
KOMENTARI (0)