Mnoge domaćice seju pšenicu negdje sredinom decembra koja do Božića treba da naraste i postane deo praznične tradicije.
Foto: ILustracija/Pixabay.com
Često nas, čim poželimo da posadimo pšenicu, obeshrabri uvjerenje da je to komplikovano i da nam takav poduhvat sigurno neće uspjeti, posebno ako nemamo iskustva u baštovanstvu ili uzgoju sobnog bilja.
Zašto se sadi pšenica?
Mnoge domaćice seju pšenicu negde sredinom decembra koja do Božića treba da naraste i postane dio praznične tradicije. Danas gotovu, već izraslu pšenicu lako možemo kupiti na svakom koraku tokom predbožićnog perioda, pa tradicija polako bliedi. Nekada je kućno sejanje pšenice bilo važno jer se verovalo da će njen izgled - gustina, boja i visina, nagovestiti kakav će biti prinos sljedeće godine.
Sejanje mlade pšenice odavno se povezuje sa dobrim željama za godinu koja dolazi. Nekada su se te želje ticale roda žitarica, a pšenica je kao glavna krušarica bila presudna za opstanak porodice. Danas su se vremena promenila, ali običaj je ostao.
Uviek željno iščekujemo proleće nakon duge zime, pa pšenica predstavlja najavu nečeg novog, ljepšeg i optimističnog. Njeni zeleni izdanci imaju snažnu simboliku prirodnog ciklusa i samog života. Zato ni ne čudi što i danas uživamo u ovom običaju, čak i ako naše nade više nisu iste kao nekada. Pšenica je postala simbol promjene.
Kako obezbijediti dobre uslove za rast
Mnogi smatraju da je sejanje pšenice teško, pa odustaju pre nego što pokušaju. Ipak, ako pšenica izraste slabo ili retko, najčešći razlog je loša klijavost ili nepovoljni uslovi tokom rasta.
Za uspjeh je važno obezbediti: plitku posudu, umerenju temperaturu prostora, dovoljno svjetlosti - prozorska daska je idealna. Pšenicu treba svakodnevno zalivati, ali umjereno, bez preterivanja. Najjednostavniji način je da u posudu stavite sloj vrtne zemlje, rasporedite sjeme klijave pšenice, blago ga pritisnete prstima i zalijete. Može se sejati i na navlaženoj vati: u činiju stavite oko jedan centimetar vate, nakvasite je i preko nje rasporedite zrna. Nezi se pristupa na isti način kao kada je posađena u zemlji.
Prvi dani rasta pšenice
U početku, dok se ne pojave klice, posudicu treba prekrivati providnom folijom za čuvanje hrane kako bi se zadržala vlaga. Kada se prve mladice pokažu, folija više nije potrebna, a pšenica će nastaviti da raste. Važno je i da ima svjetlost i toplinu, ali da ne bude postavljena direktno pored izvora toplote poput radijatora ili peći.
Sjetva pšenice je divna aktivnost za decu, jer mogu iz dana u dan posmatrati promjene i napredak tokom narednih dvanaest dana što ovu tradiciju čini još posebnijom u prazničnom periodu.
KOMENTARI (0)