U novembru je Ustavni sud podsjetio Vladu i Skupštinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije ocijene ustavnost člana 35A Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim se zabranjuje rad nedjeljom.

Foto: Kolektiv.me/Arhiva

Iz PES-a su 10. novembra predložili izmjenjeni Zakon o unutrašnjoj trgovini. Do danas sporni član 35A nije izmijenjen.

A sudije neće još dugo čekati da to učine. Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kaže da su s posebnom pažnjom pristupili ovom pitanju, budući da je zakon nekim zaposlenima prvi put donio jedan siguran slobodan dan u sedmici.

“Zbog toga je ostavljen prostor da se postigne dogovor u skladu sa pravnim stavovima i shvatanjima Ustavnog suda, koje je iznijeto u odluci o pokretanju postupka. Međutim, imajući u vidu da do dogovora očigledno nije došlo, Ustavni sud će donijeti odluku na jednoj od narednih sjednica, u skladu sa pravnim stavovima izraženim u odluci o pokretanju postupka“, istakla je Armenko.

Na pitanje može li to biti već u januaru, odgovorila je: na jednoj od prvih narednih sjednica.

To znači, ako ne krajem januara, odlučiće najkasnije početkom februara. Ako se do tada nešto ne promijeni, neradna nedjelja će, shodno odluci o pokretanju postupka, najverovatnije biti proglašena neustavnom.

Dok se to čeka, nevladine organizacije koje su u kontinuitetu tražile, dočekale su da sud danas prvi put objavi spisak nezavršenih predmeta iz kontrole zakona, koji će kvartalno ažurirati, a 2026. biće dominantno posvećena njihovom rješavanju.

“Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin će imati priliku da se upozna koja zakonska i podzakonska rješenja su osporena pred Ustavnim sudom, koliko dugo se čeka na odluku Ustavnog suda i kakva je odluka po tom pitanju. Na današnji dan u oblasti normativne kontrole u radu imamo ukupno 161 predmet kojima se osporava zakon, kao i 187 predmeta kojim se osporava podzakonski akt. Najstariji predmet datira iz 2018. godine“, objasnila je predsjednica Ustavnog suda.

Armenko dodaje da je ovo samo jedan od koraka koje Ustavni sud preduzima kako bi svoj rad učinio transparentijim i time jačao povjerenje građana.

“Stupanjem na funkciju predsjednice Ustavnog suda obećala sam da ću do isteka predsjedničkog mandata ispuniti 3 cilja – to su brzina i efikasnost, transparentnost i konzistentnost u našim odlukama. Dvije trećne ciljeva je već sada ispunjeno“, istakla je ona.

Dugotrajno rješavanje ustavnih žalbi godinama unazad je predstavljalo gorući problem, a Armenko ističe da su u posljednjih 18 mjeseci na tom polju postigli mjerljive rezultate.

“Što je prepoznato i od međunarodnih partnera, na međunarodnim adresama budući da na današnji dan nemamo predmete starije od 2 godine“, dodala je.

Da bi efikasnije i kvalitetnije radili na predmetima koji čekaju, pomoći će im, zaključuje predsjednica dva nova ustavnosudska savjetnika.

A, izbor novih ustavnih sudija zavisi od poslanika, koji su im fizički blizu, odnosno dijeli ih jedna ulica, ali u prethodnom periodu, voljom su im bili daleko.