Prije mjesec je postala pravosnažna presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev kompanije Domen da im ugovor bude na snazi do 2033. godine. Ministarstvo ekonomskog razvoja je sredinom 2023. godine raspisalo javni konkurs za izbor novog agenta za registraciju domena ,,.me“ koji je bio stopiran ovim sporom. Vlada sada formira komisiju da vidi šta dalje.

Foto: Domen.me

Nakon što je prije mjesec postala pravosnažna presuda Privrednog suda kojom je utvrđeno da ugovor sa dosadašnjim agentom za gazdovanje domenom „.me“ više nije na snazi, Vlada tek treba da sagleda dalji model upravljanja nacionalnim internet domenom.

To se navodi u informaciji Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) koju je Vlada usvojila posljednjih dana prošle godine. Pobjeda je MER-u ranije uputila pitanja u vezi s nastavkom ili započinjanjem novog konkursa za izbor agenta za registraciju domena „.me“, ali odgovore nijesmo dobili.

U informaciji, između ostalog, stoji i da je zbog vođenja sudskih postupaka prekinut započet postupak izbora novog agenta, te da postoji potreba obezbjeđivanja kontinuiteta, stabilnosti i bezbjednosti funkcionisanja nacionalnog internet domena. Zato se, kako se navodi, nameće potreba za dodatnom sveobuhvatnom analizom postojećeg stanja i mogućih rješenja.

"Predlaže se da Vlada razmotri formiranje međuresorne komisije sastavljene od predstavnika nadležnih organa i relevantnih stručnjaka, koja bi imala zadatak da u definisanom roku izvrši analizu aktuelnog stanja upravljanja nacionalnim internet domenom „.me“ i Vladi dostavi prijedlog daljih koraka i dinamike postupanja",  piše u informaciji koju je Vlada usvojila prošle sedmice.

Za agenta registracije domena ugovor je potpisan u februaru 2008. godine sa kompanijom Domen čiji su osnivači dvije američke kompanije GoDaddy i Afilias Limited i crnogorska ME-net. Prvobitno je zaključen na pet godina uz mogućnost produženja, nakon čega su sklopljena tri aneksa. Tadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma (MERT) je 2022. godine pripremilo informaciju o aktivnostima iz ove oblasti u susret isticanju ugovora 2023, u kojem se, između ostalog, predlagalo da u korist Vlade umjesto dotadašnjih 33 odsto ide najmanje 50 odsto od prodaje slobodnih domena te da predstavnik Vlade uđe u upravljačku strukturu Domena. U informaciji se navodi da je Domen MERT-u, kojim je tada rukovodio Goran Đurović, dostavio aneks ugovora kojim je, između ostalog predloženo da bude produžen na deset godina, da Vlada dobija 70 odsto od premijum i rezervisanih domena i 35 odsto od registracije drugih domena. Dat je i prijedlog da Vlada imenuje profesionalnog menadžera na osnovu javnog konkursa koji će sarađivati sa Domenom, ali ne biti i dio upravnog odbora. Domen je predložio i da se umjesto nadležnosti crnogorskih sudova, koja je bila ugovorena u slučaju spora, predvidi arbitraža. To, kako je ranije Đurović i kazao tokom sudskog postupka, za njih nije bilo odgovarajuće, zbog čega su i raspisali javni konkurs za izbor novog agenta.

Obrazloženje presude

Iz Apelacionog suda je prije mjesec saopšteno da je odbijena tužba Domena i potvrđena presuda Privrednog suda jer ova kompanija nije dostavila izjavu o namjeri produženja ugovora Vladi na način predviđen ugovorom, već je e-mail sa prilogom koji tužilac neosnovano naziva obavještenjem, poslat povodom događaja „Otvoreno sa premijerom“ koji ne stoji ni u kakvoj vezi sa ugovorom ili aktivnostima koje su predmet ugovora.

Ukazali su da je Privredni sud pravilno utvrdio činjenično stanje da su prije isteka ugovora u martu 2023. godine vođeni pregovori između ugovornih strana o eventualnom produženju ugovora, ali da oni nijesu rezultirali dogovorom.

"Tužilac je sam prihvatio da učestvuje u pregovorima o zaključenju eventualnog aneksa, o dogovoru novih, za Vladu boljih komercijalnih uslova ugovora, što je potvrdio time što su predstavnici tužioca učestvovali na sastanku sa predstavnicima tuženog 9. februara 2023. godine. Kako je sam tužilac svojom voljom ušao u pregovore sa Vladom oko uslova produženja ugovora, mogao je da računa na to da se ti pregovori ne moraju okončati dogovorom stranaka, što se u konačnom i desilo. Stranke nijesu postigle saglasnost o bitnim sastojcima ugovora, jer Vlada nije prihvatila predloženi Aneks IV tužioca, pa nije moglo doći do produženja, odnosno obnavljanja ugovornog odnosa među strankama", navode iz Apelacionog suda.

Postupak po tužbi Domena se dva puta vodio pred Privrednim sudom, a prvobitno je Apelacioni sud ukinuo presudu tadašnje sutkinje Nataše Bošković koja je takođe odbila njihov tužbeni zahtjev. Iako je njena ocjena bila da je kompanija Domen blagovremeno obavijestila Vladu da namjerava da produži ugovor, koja je propustila da u roku od tri mjeseca odgovori na to obavještenje, ipak je odbila tužbu ocjenjujući ništavim ugovorne odredbe koje su se odnosile na način produženja ugovora. Takav stav za Apelacioni sud nije bio prihvatljiv, zbog čega je postupak vraćen na početak kod sudije Darka Bulatovića čija je presuda sada potvrđena. Bulatović je ocijenio da je preduzeće Domen slanjem obavještenja o namjeri produženja ugovora preko Američke privredne komore (AmCham) u okviru organizacije događaja sa premijerom postupila mimo dobrih poslovnih običaja i suprotno načelima savjesnosti i poštenja.

Iz Domena su uporno ukazivali da su Vladu obavijestili na vrijeme o namjeri produženja ugovora na, u tom trenutku, još deset godina, dok je država sporila da je to urađeno na način propisan ugovorom.

Direktor Domena Predrag Lešić je pred sudom navodio da je lično sačinio pismo namjere o produženju ugovora koje je, kako je naveo, direktor AmCham Marko Miročević proslijedio savjetniku predsjednika Vlade Iliji Mugoši uoči događaja ,,Otvoreno sa premijerom“ koji ova asocijacija organizuje jednom godišnje. Lešić je kazao da su, nakon što je Dritan Abazović izabran za premijera, iskoristili taj sastanak na kojem premijer inače odgovara na unaprijed postavljena pitanja kako bi kandidovali temu produženja ugovora. Tada je, na pitanje suda, Lešić kazao da Abazović nije dao konkretan i jasan odgovor da li će ugovor biti produžen ili ne. Zastupnici države su bili stava da je obavještenje o namjeri produženja ugovora trebalo da bude poslato direktno na adresu Vlade, koja je bila ugovorna strana.

Abazović je tokom prvog postupka pred sudom kazao da nije bio upoznat sa sadržinom mejla koji je dostavljen Mugoši, ali da je tokom događaja AmCham-a imao kontakt sa predstavnicima Domena. Smatrao je, kako je naveo, da je trebalo obezbijediti bolje uslove za državu, imajući u vidu da se znatno povećao broj korisnika interneta, dodajući da nije dao nikakvo obećanje o produženju ugovora. Bivši ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović je pred sudom naveo da je njegov resor uradio analizu efekata sa firmom Domenom te da je nakon sastanka sa njihovim predstavnicima dobio prijedlog aneksa koji nije davao nikakve benefite za državu. Smatrali su, kako je tada kazao, da Domen nije zainteresovan za produženje, jer nije pokazao želju za ozbiljan pristup u pregovorima. Nijesu ih, kako je naveo Đurović, obavijestili da ne prihvataju prijedlog aneksa, već su raspisali tender za novog agenta u junu 2023. godine.

Ipak, kompanija Domen je tada prvobitno kod Privrednog suda izdejstvovala privremenu mjeru kojom je zabranjeno da se tender sprovede do kraja, ali je kasnije tu mjeru ukinulo vijeće sudija Privrednog suda ocjenjujući da bi se zabranom državi da izabere novog agenta zadiralo u djelatnost elektronskih komunikacija i upravljanja nacionalnim internet domenom, koja je od javnog interesa. Sutkinja Bošković je u ponovnom odlučivanju tu mjeru odbila, a država do danas nije nastavljala proces izbora novog agenta, čekajući ishod ovog spora.