Osnovni sud u Podgorici reagovao je na tekst pravnog tima bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji su mediji danas objavili, da je presuda Osnovnog suda u slučaju odbijanja tužbenog zahtjeva Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) primjer neznanja i bjekstva od odgovornosti.

Foto: Ilustracija /Pixabay

“U spornom tekstu problematizovano je pitanje profesionalizma postupajuće sudije Valentine Vuković i njenog razumijevanja kako tužbe tako i instituta koje je primijenila u prvostepenoj presudi. Iako u svakom sudskom postupku stranke imaju pravo da iznesu svoje argumente i da izraze nezadovoljstvo donijetom odlukom, što je potpuno legitimno i očekivano, nedopustivo je pisati javne žalbe na portalima medija i usljed nezadovoljstva odlukom suda davati uvrjedljive kvalifikacije na račun stručnosti postupajuće sudije. Sudija svoj posao obavlja u skladu sa Ustavom i Zakonom, samostalno i po svom sudijskom uvjerenju, dok je svaka odluka podložna ispitivanju od strane neposredno višeg suda po pravnim ljekovima koji stoje na raspolaganju nezadovoljnoj stranci”, kazali su iz Osnovnog suda.

Kritike sudskih odluka uvijek su, ističu, dozvoljene, ali bi bilo korisno da se one iznose u okviru zakonom predviđenih instanci, a ne kroz javne optužbe koje mogu narušiti povjerenje građana u institucije, bez osnova.

“Pravni poredak jasno predviđa mehanizme za slučajeve u kojima stranka smatra da je sud pogriješio — prije svega pravo na žalbu. Ukoliko pravni tim smatra da je presuda zasnovana na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju ili nepravilnoj primjeni zakona, postoji procedura pred Višim sudom u Podgorici, gdje se ti navodi mogu detaljno razmotriti i provjeriti. Time se obezbjeđuje dvostepenost postupka i dodatna garancija da će konačna odluka biti zasnovana na zakonu i činjenicama. S toga je neprimjereno i neprihvatljivo prezentiranje ličnog stava o predmetu spora nezadovoljne stranke kroz prizmu pitanja stručnosti postupajuće sudije i davanja uvrjedljivih konotacija”, navodi se u saopštenju.

Zato je, poručuju, važno da se sve primjedbe i sumnje u ispravnost presude iznesu kroz institucionalne kanale, jer jedino tako možemo jačati povjerenje u pravosudni sistem i osigurati da se svaki postupak rješava na transparentan i zakonit način.

Sudstvo, zaključuju, mora ostati nezavisno od političkih i javnih pritisaka, a odgovornost svih učesnika je da poštuju taj princip, bez obzira na to da li im neka odluka ide u prilog ili ne.