Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda u Ulcinju čime je pravosnažno odbijen tužbeni zahtjev "Bemaksa“ kojim je ta kompanija tražila da joj bivši premijer, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, plati 21.000 eura na ime naknade nematerijalne štete zbog povreda prava ličnosti.

Foto: Vlada Crne Gore

“U prvostepenom postupku nijesu učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, jer presuda Osnovnog suda u Ulcinju ima razloge o odlučnim činjenicama, koji su jasni, među sobom nije protivrječni, niti u suprotnosti sa izvedenim dokazima. U tom pogledu, Viši sud navodi da je pravilan zaključak prvostepenog suda da tuženi, iako je tužioca prilikom davanja izjave stavio u isti niz sa kriminalnim klanovima, nije eksplicitno iznio tvrdnju da se tužilac bavi kriminalom, jer je kontekst izjave bio o tome ko bi mogao imati koristi od smjene aktuelne Vlade”, piše u obrazloženju odluke Višeg suda u Podgorici.

“Niti je tema govora bio tužilac, nego se radilo o govoru o pregovorima za formiranje nove Vlade, to je bio politički govor o raspodjeli moći i interesima političkih partija, da li se Vlada pravi radi interesa države ili interesa određenih struktura, u kom kontekstu je pomenut, ne samo tužilac, nego i neki pojedinci i političke partije. Dakle, nasuprot neosnovanim navodima iz žalbe, sporno obraćanje tuženog medijima jeste imalo politički kontekst, te se radilo o političkom govoru, kako to pravilno nalazi i prvostepeni sud, koji govor uživa najveći stepen zaštite prema članu 10 konvencije”, piše u obrazloženju.

Viši sud je, navode, u vezi sa tim ukazao da je u političkom govoru, posebno kad dolazi od izabranih funkcionera, dozvoljen visok stepen slobode u procjeni političkih interesa i odnosa moći.

“Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, političari smiju iznositi široke političke ocjene i ukazivati na pretpostavljene interese, savezništva i pozadine moći, čak i kada to uključuje negativne kvalifikacije, dokle god ne iznose činjenične optužbe o kriminalu i ne govore o krivičnom djelu. Vrijednosni sudovi o političkim interesima ne zahtijevaju dokazivanje činjenica, jer se zasnivaju na političkom uvjerenju. U suprotnom, ukoliko bi se za svaku izjavu izgovorenu u političkom kontekstu tražila činjenična osnova, politička rasprava postala bi nemoguća”, obrazložili su iz Višeg suda u Podgorici.