Izmijenjeni i dopunjeni zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom predviđa značajno strože sankcije kroz uvođenje novog krivičnog djela kao i trajno oduzimanje imovine prije okončanja sudskog postupka, saopštio je ministar pravde Bojan Božović.

Foto: MUP

Struka upozorava da novo zakonsko rješenje neće biti dobro jer se pretpostavka nevinosti svodi na puku formalnost, kao i da će teret eventualne oslobađajuće presude snositi građani.

Milionski vrijedna blokirana imovina organizovanih kriminalnih grupa neće čekati da se okončaju dugotrajni sudski postupci, već će se pravovremeno staviti pod kontrolu države i koristiti za zaštitu javnog interesa. To je jedna od novina koje predviđa nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

U skladu sa izmjenom, kako su pojasnili iz Ministarstva pravde, dodat je i novi član kojim se omogućava da se imovina koja je već zamrznuta oduzme čim dođe do potvrđivanja optužnice.

"Predlažemo značajno strožu sankciju kroz uvođenje novog krivičnog dijela, dakle i zatvorska kazna koja bi bila do osam godina zatvora i isto tako planiramo u narednom periodu da uvedemo u sistem trajno oduzimanje imovinske koristi", kaže ministar Božović.

Da oduzimanje imovine prije osuđujuće pravosnažne presude nije dobro rješenje jer se prezumcija nevinosti svodi na puku formalnost, smatra advokat Željko Đukanović. Posebno upozorava na opasnost od dugotrajnosti krivičnog postupka.

"Krivični postupci često traju pet, deset pa i više godina. U tom smislu imovina koja je određenom licu oduzeta može višestruko izgubiti vrijednost ili višestruko uvećati vrijednost. Postavlja se pitanje ako se to lice oslobodi od krivične odgovornosti, to jeste od krivice, kako i na koji način će se ta naknada štete njemu vratiti. Kako snosi finansijski teret?", kaže advokat.

A teret će, po mišljenju Đukanovića, ponovo biti na leđima građana.

"Zakon opšte ne daje jasan odgovor da li će država vratiti u tom slučaju nominalnu vrijednost, tržišnu vrijednost ili izgubljenu dobit. Svakako će ovaj teret naknade štete, u tom slučaju pasti niti na predlagača zakona, niti na poslanika, već na građane Crne Gore", kaže on.

No, javna rasprava traje, pa je prirodno, kako napominje ministar Božović, da stručna javnost da viđenje predloženih zakonskih rješenja.

"Vrijedno bi bilo istaći da je riječ samo u prvoj fazi naše namjere da ojačamo ovaj pravni okvir i nećemo se tu zaustaviti, planiramo naravno i dalje aktivnosti o čemu javnost zna, a odnose se i na specijalni sud, ali isto tako oduzimanje imovinske koristi, dakle ne samo kroz krivični postupak", kaže ministar.

Nakon što se prikupe komentari, biće obaviještena i Evropska komisija kako bi i međunarodni partneri dali svoje viđenje.

U Ministarstvu pravde se nadaju da ćemo doći do najboljeg rješenja i da će biti otklonjene sve dileme.