Više osoba saslušano je u svojstvu svjedoka, a rad tužilaštva u predmetu ubistva urednika dnevnog lista "Dan" Duška Jovanovića intenziviran je. Međutim, u interesu istrage Više državno tužilaštvo u Podgorici (VDT) ne može saopštiti detalje u vezi preduzetih i planiranih radnji, saopšteno je Portalu RTCG iz te institucije.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

"U predmetu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici formiranog povodom ubistva glavnog i odgovornog urednika DN "Dan“, intenziviran je rad, saslušano je više lica u svojstvu svjedoka, preduzimaju se brojne dokazne radnje, a sve u cilju donošenja konačne odluke u predmetu. Zbog zaštite interesa postupka nismo u mogućnosti dati konkretnije odgovore na vaša pitanja, niti smo u mogućnosti dati detalje u vezi preduzetih i planiranih radnji", navode u Višem državnom tužilaštvu (VDT) u odgovoru na naša pitanja povodom navoda o pomaku u istrazi. 

Vlada Crne Gore je nedavno, u Nacrtu Drugog periodičnog izvještaja podnesenog Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih nacija, navela da je napravljen određeni pomak u predmetu ubistva urednika "Dana".

Od 27. maja 2004. godine, kada je Jovanović ubijen u blizini redakcije "Dana", nadležni uvjeravaju da rade na rasvjetljavanju zločina, ali odgovornih još nema.

U njega je te večeri, iz vozila marke "golf" ispaljeno 16 hitaca iz automatskog oružja.

Za saizvršilaštvo je osuđen Damir Mandić iz Podgorice. Osuđen je na 19 godina zatvora, a u međuvremenu tu je kaznu izdržao.

Kao mogući učesnik pominjan je i Vuk Vulević iz Berana ali nikada ništa nije sudski dokazano i nijesu nađeni dokazi koji bi upućivali u njegovu umiješanost.

U maju 2023. godine tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Danka Ivanović Đerić preuzela je istragu o ubistvu Jovanovića.

Komisija za praćenje istraga o napadima na novinare zatražila je ranije od Višeg tužilaštva u Podgorici da u najkraćem roku pisano, detaljno i obrazloženo odgovori zašto do sada nije naređeno i sprovedeno vještačenje svih predmeta u vezi DNK tragova u istrazi ubistva Jovanovića, te da li namjerava da to naredi i sprovede, i kada. Dosad, jasan odgovor tužilaštva nije stigao. 

Jedno od ključnih pitanja je zašto se nepoznati izolovani DNK tragovi za koje se ne zna kome pripadaju ne uporede sa svim DNK tragovima iz odgovarajućih evidencija u Crnoj Gori, Interpola i država u okruženju, imajući u vidu da se te evidencije tragova prirodno proširuju sa novim tragovima.

Komisija predlaže da se provjeri da li su se DNK tragovi i stvari i predmeti u vezi ubistva Jovanovića od dana kad su izuzeti, do danas, čuvali i da li se čuvaju na zakonom propisan način i zakonom propisanom mjestu.

Takođe, preporuka je, između ostalog, i da se na stručan način provjere svi nađeni DNK tragovi na svim predmetima i mjestima i da se ponovo utvrdi da li su to stvarno ti DNK tragovi koji su izuzeti sa tih predmeta i mjesta događaja, kao i kome pripadaju.

"Opreza radi i da ne bude sumnje, preporučuje se da to ne rade stručna lica koja su ranije radila na identifikaciji DNK tragova, već da to rade druga stručna lica ili makar da druga stručna lica budu uključena u taj rad sa prethodnim stručnim licima", objašnjavaju u izvještaju.

Predlažu i da se "na sve stručno poznate i priznate načine" opet provjere svi DNK tragovi za koje još ne postoji saznanje kome pripadaju, odnosno DNK tragovi za sada nepoznatih lica, kao i da se ponovo provjere svi predmeti i stvari (posebno oružje, municija, uključujući i šanžer-okvir od pištolja koji je Jovanović pronašao u svojoj pošti, razna pismena, vozilo, ali i sve drugo dostupno i sačuvano).

Traže i da se Komisiji odgovori kada su posljednji put i to tačno datumski, nadležni u Crnoj Gori ažurirali i provjeravali sve DNK tragove koji pripadaju za sada još uvijek neidentifikovanim ili nepoznatim licima i na koji način.

"Da se svi takvi DNK tragovi ponovo provjere i da se ubuduće, ako to tehničke mogućnosti dozvoljavaju stalno provjeravaju i to najmanje jednom mjesečno, i to tako da se isti provjere u domaćim evidencijama DNK i da se putem međunarodne pravne pomoći takvi DNK tragovi koji pripadaju za sada nepoznatim licima posebno provjere vezano za pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, a posebno koje su djelovale u vremenu ubistva Jovanovića", navodi se, između ostalog, u preporukama Komisije.

Mandić je bio osuđen na jedinstvenu zatvorsku kaznu od 19 godina za saučesništvo u ubistvu Jovanovića, pokušaj ubistva njegovog tjelohranitelja Milorada Mirovića i otmicu Miodraga Nikolića. Policija je našla Mandićeve otiske na pušci iz koje je, kako se sumnja, Jovanović ubijen 27. maja 2004. godine, kao i na limenci ostavljenoj u blizini automobila iz kog je pucano.

Prvom presudom sudije Radovana Mandića, krajem 2006. godine, Damir Mandić je oslobođen optužbe da je kao saizvršilac ubio Jovanovića.

Apelacioni sud ukinuo je tu presudu, nakon čega je vijeće sudije Lazara Akovića, u aprilu 2009. godine osudilo Mandića na 30 godina zatvora. Odlučujući po žalbama, a nakon više sudskih postupaka, kazna je smanjena na 19 godina.

Dvadesetak minuta prije ponoći 27. maja 2004. godine Jovanović je izašao iz redakcije "Dana" u Ulici 13. jul i krenuo ka svom automobilu. U trenutku kada je sjeo u vozilo, prišao mu je golf tamne boje sa zatamnjenim staklima, iz koga je u njega ispaljeno 16 hitaca iz automatskog oružja.

Kada je u pitanju Damir Mandić, glavni dokazi bili su njegovi otisci na pušci iz koje je Jovanović ubijen, kao i otisci koji je ostavio na limenci „red bula“, ostavljenoj u blizini automobila iz kog je pucano na urednika "Dana", a koji je policija pronašla.

U oktobru 2015. godine, krivično vijeće Višeg suda u Podgorici osudilo je Mandića na jedinstvenu kaznu od 19 godina zatvora zbog saizvršilaštva u ubistvu Jovanovića, pokušaja ubistva Mirovića i otmice Nikolića.

Međutim, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je ranije optužnicu protiv više od 20 osoba obuhvaćenih istragom povodom šverca skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju. Optužnica je podignuta protiv Vasa Ulića, vođa kavačkog klana Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana. Optužnicom je obuhvaćen i Ulićev sin, Nikola, Ivan Delić, Damir Mandić, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Leon Drešaj i Dragan Pavličević.

Među okrivljenima su i ranije uhapšeni bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Prema tužilačkm spisima, Damir Mandić i Vuk Vulević, koji su obuhvaćeni akcijom "General", vodili su intenzivnu komunikaciju o švercu droge preko kriptovane "SKY" aplikacije.

Tužilaštvo posjeduje veći broj poruka među kojima su i one za koje tužioci vjeruju da su ih slali Mandić i Vulević a koje se odnose, između ostalog, na šverc droge.

Pored ostalih lica koja su osumnjičena da su članovi ove kriminalne organizacije, oni su komunicirali i sa Delićem.

Delić je prošle godine uhapšen u Dubaiju i izručen je Crnoj Gori. Da li je u međuvremenu on saslušan u istrazi o ubistvu Jovanovića, nije poznato.