Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 24. januara - Međunarodnog dana obrazovanja, ocjenjuje da, pored određenih iskoraka, brojni izazovi u obrazovanju predstavljaju priliku za kritičko sagledavanje stvarnog stanja i pravaca razvoja obrazovnog sistema u Crnoj Gori, a sve kako bi se unaprijedio ovaj sistem.

Foto: CGO

CGO cijeni da je važno istaći posvećenost i zalaganje resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović i njenog tima, koji su u protekle dvije godine započeli niz aktivnosti u pravcu poboljšanja kvaliteta obrazovanja, kako kroz reformu obrazovnih propisa, tako i kroz rješavanje zaostalih i pokretanje novih infrastrukturnih projekata.

Kako navode u saopštenju, složena politička realnost često vodi opstrukcijama neophodnih promjena i selektivnoj primjeni kriterijuma i politika u ovoj oblasti. Ilustrativan primjer je i izostanak napretka u postupanju po krivičnim prijavama koje je CGO podnio protiv bivše ministarke Vesne Bratić zbog nezakonitih razrješenja preko 220 direktora škola tokom 2021. godine, čime je državi pričinjena šteta od blizu pola miliona eura.

Iako je povećan nivo transparentnosti i izvještavanja u sektoru prosvjete, i dalje je prisutna selektivnost u izboru rukovodilaca obrazovnih ustanova, što je posljedica izraženog političkog uticaja u tim procesima.

"Činjenica da gotovo polovina osnovaca ima odličan uspjeh ukazuje na hiperinflaciju ocjena, dok podatak da osnovne škole imaju veći procenat učenika sa negativnim ocjenama nego srednje škole otvara pitanja kvaliteta rane podrške, kriterijuma ocjenjivanja i pedagoških praksi. U takvom sistemu postoji opasnost da se istinski nadareni učenici izgube u masi formalne izvrsnosti, kao i da ocjena izgubi svoju osnovnu svrhu mjerila znanja i kompetencija. Preciznije, podaci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za prethodnu školsku godinu pokazuju da je čak 46,29% učenika od 3. do 9. razreda završilo školu sa odličnim uspjehom, 28,08% sa vrlo dobrim, 20,49% sa dobrim, 4,38% sa dovoljnim uspjehom, dok je 0,75% učenika imalo jednu ili više negativnih ocjena, što čini ukupnu prolaznost od 99,34%. U srednjim školama, 24,62% učenika imalo je odličan uspjeh, 32,15% vrlo dobar, 34,44% dobar, 8,39% dovoljan, uz 0,4% sa nedovoljnim uspjehom, uz ukupnu prolaznost od 99,55%", navode u saopštenju koje je potpisala Slađana Kaluđerović, viša pravna savjetnica.

Istovremeno, 2025. godina donijela je važne reformske iskorake. Usvojen je dugo očekivani Zakon o visokom obrazovanju, koji predviđa fleksibilnije modele studiranja ali i propušta priliku da demokratizuje Univerzitet Crne Gore (UCG), kao i izmjene Opšteg zakona o obrazovanju, kojima su uvedene strože odredbe o odgovornosti roditelja, nastavnog kadra i obrazovnih ustanova. Ovo jeste osnov za jačanje kvaliteta i odgovornosti u sistemu.

CGO, ističu, godinama ukazuje na potrebu da diplome budu zasnovane na znanju, radu i zaslugama, a ne na trgovini, falsifikatima i pukom formalnom ispunjavanju uslova.

"U tom kontekstu, pozdravljamo odlučnost u borbi protiv lažnih diploma, kao i odluku Vlade da obustavi priznavanje inostranih diploma sa visokoškolskih ustanova u regionu koje su pod istragom. Ipak, neophodno je učiniti korak dalje i javnosti predočiti konkretne rezultate. Iako su u pojedinim sektorima formirane komisije za provjeru sumnjivih zvanja i diploma i nema zvaničnih i objedinjenih podataka o ishodima tih procesa, dok su sudske presude rijetke.

Pozitivno je i što je Vlada opredijelila 500.000 eura za podršku izvrsnosti crnogorskim državljanima koji studiraju na renomiranim stranim univerzitetima. Međutim, ostaje otvoreno pitanje: da li je uz ovu podršku trebalo jasno definisati obavezu povratka znanja i rada državi koja je to obrazovanje finansirala? Izostanak ugovornih obaveza o radu u Crnoj Gori nakon završetka studija može dovesti u pitanje dugoročnu svrhu ove mjere. S druge strane, ne mogu se zanemariti ni hronični problemi u akademskoj zajednici. CGO je ukazivao na slučajeve plagijata i kršenja etičkih kodeksa na UCG-u, od kojih su mnogi ostali bez adekvatne institucionalne reakcije. Istovremeno, nijesu jasni prioriteti u dijelu izdvajanja gotovo milion eura samo za primanja akademika CANU, uz njihov skroman doprinos reformama, a izostaje i kontrola diploma najviših funkcionera", naglašavaju u CGO.

Međunarodni dan obrazovanja, ocjenjuju, treba da bude podsjetnik da statistika nije zamjena za znanje, niti visoka prolaznost garantuje kvalitet. Obrazovni sistem mora istovremeno prepoznavati izvrsnost, sankcionisati pedagošku nekompetentnost i neetičnost, te graditi kulturu odgovornosti kroz istrajan rad i stvaralaštvo, i to od osnovne škole do najviših akademskih institucija.