Građani Crne Gore sve češće osjećaju ekstremne vrućine, suše i poplave, ali ih i dalje doživljavaju kao prolazne vremenske nepogode.

Foto: Privatna arhiva/ Ustupljena fotografija/

Ivana Vojinović iz Centar za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju  za Kolektiv.me upozorava da je riječ o sistematskim klimatskim promjenama koje oblikuju život u decenijama pred nama, a ne o pojedinačnim olujnim danima.

VRIJEME NIJE ISTO ŠTO I KLIMA

Prema njenim riječima  razumijevanje razlike između vremena i klime, ključ je za prepoznavanje ozbiljnosti situacije i hitnosti djelovanja.

„Klimatske promjene nijesu jedan olujni dan ili jaka kiša, već dugoročna promjena obrazaca. Vrijeme utiče na to šta ćemo obući danas, a klima određuje kako ćemo živjeti u decenijama ispred nas“, objašnjava Vojinović, navodeći da današnje promjene uglavnom potiču od ljudskih aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva, sječe šuma i urbanizacije.

LJUDSKI UTICAJ POJAČAVA PRIRODNE KLIMATSKE RAZLIKE

Posljednjih godina  Crnu Goru pogađaju sve češći toplotni talasi, suše, ali i obilne padavine, a razlika između prirodne varijabilnosti klime i posljedica ljudskog djelovanja postaje sve jasnija.

„Toplotni talasi danas predstavljaju najjasniji i najdirektniji ‘potpis’ klimatskih promjena“, ističe  direkotorica Centra za klimatske promjene  prirodne resurse i energiju.

Objašnjava da je Zemljina klima oduvijek prolazila kroz prirodne cikluse, uzrokovane, između ostalog, promjenama u sunčevom zračenju, okeanskim strujama ili sporim promjenama u Zemljinoj orbiti. Ipak, kako dodaje, današnje promjene u klimi uglavnom potiču od ljudskih aktivnosti – sagorijevanja fosilnih goriva, sječe šuma i urbanizacije – koje mijenjaju sastav atmosfere i obrasce cirkulacije zraka.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

“Posljedice su već vidljive. Suše traju duže i javljaju se češće, intenzivne padavine i poplave postaju snažnije, a veća količina vodene pare u toplijoj atmosferi povećava rizik od bujičnih poplava, klizišta i oštećenja infrastrukture. Prirodna varijabilnost klime i dalje postoji, ali u sistemu koji je već zagrijan, što znači da ekstremni događaji bivaju pojačani i prerastaju u ozbiljne rizike za društvo i ekosisteme”,  navodi  Vojinović.

Kako je kazala, važno je razumjeti da se nijedan pojedinačni ekstremni događaj ne može se  automatski pripisati klimatskim promjenama, ali bez njih bi takvi događaji bili znatno slabiji.

Klimatske promjene djeluju kao pojačivač rizika, gurajući prirodne pojave preko granica na koje društvo i infrastruktura nisu pripremljeni.

U POSLJEDNJIH 30 GODINA PROSJEČNA TEMPERATURA VAZDUHA PORASLA  ZA 1,1°C

Analize Centra za klimatske promjene, rađene na osnovu podataka Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, nacionalnih izvještaja prema UNFCCC, kao i međunarodnih izvještaja IPCC-a i Copernicusa, pokazuju da je svaka decenija od 1970-ih bila toplija od prethodne.

„U posljednjih 30 godina prosječna temperatura u Crnoj Gori porasla je za oko 1,1 stepen Celzijusa, a na sjeveru čak 1,4 stepena. Suše su učestalije, a ekstremne padavine intenzivnije“,  naglašava Vojinović za portal Kolektiv.me.

Padavine takođe pokazuju promjene u karakteru i intenzitetu, naročito u sjevernom regionu.

„Zapažamo manji broj dana sa snijegom i kraći trajanjem snježnog pokrivača, dok ukupna količina padavina možda ne pokazuje linearni trend, ali ekstremi i raspored padavina jasno odražavaju klimatske promjene“, pojašnjava sagovornica.

Protekla dekada bila je posebno sušna, sa značajnim hidrološkim deficitima u 2011, 2012., 2017., 2018. i 2019. godini, što je direktan pokazatelj promjene klime u Crnoj Gori.

NAJRANJIVIJI REGIONI CRNE GORE

Tri glavna „džepa klimatske ranjivosti“ u Crnoj Gori nalaze se na obali, u centralnom karstnom regionu i na sjeveru zemlje, pri čemu se svaki od njih suočava sa specifičnim izazovima. Posebno je osjetljiva obala, koja nosi dvostruku izloženost zbog zavisnosti turizma od vremenskih prilika i ranjive infrastrukture.

„Najranjiviji regioni na obali su nisko-pozicionirane zone i ušća rijeka, gdje i mali porast nivoa mora dovodi do češćeg plavljenja tokom oluja. Posebno su ugroženi Igalo, Morinj, Krtole i ušće Bojane“, kazala je Vojinović.

Centralni region, koji obuhvata Podgoricu, Zetsko-bjelopavlićku ravnicu, Nikšićko polje i širi kraški pojas, izložen je sve izraženijim toplotnim i sušnim rizicima.

„Porast temperature, duže i učestalije suše, kao i sve češći toplotni talasi, već pogađaju poljoprivredu, turizam i energetiku, uz povećan rizik od požara i toplotnog stresa u urbanim sredinama“, navodi sagovornica portala Kolektiv.me.

Sjeverni region pokazuje drugačiji obrazac ranjivosti, kroz smanjenje snježnih padavina i promjene hidrološkog ritma, što utiče na vodne resurse, saobraćaj i energetiku.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

„Više zimskih kiša umjesto snijega i raniji oticaji povećavaju rizik od bujičnih poplava i klizišta, dok ljeti prijete duži sušni periodi i niske vode“, objašnjava Vojinović.

Prema projekcijama, Crnu Goru u narednim decenijama očekuju toplije sezone i pojačana klimatska varijabilnost, sa češćim tropskim danima i noćima, dužim toplotnim talasima i manjim brojem mraznih dana.

„To znači da su klimatski rizici sve složeniji i da zahtijevaju ozbiljno planiranje i prilagođavanje svih sektora društva“.

KLIMATSKE PROMJENE VEĆ POGAĐAJU TURIZAM I VODNE RESURSE

Turizam, koji učestvuje sa oko četvrtinom BDP-a, već osjeća posljedice klimatskih promjena kroz smanjenu toplotnu udobnost turista i ugrožene plaže.

„Sve češći i intenzivniji toplotni talasi u ljetnjim mjesecima smanjuju toplotnu udobnost turista, posebno u Budvi, Herceg Novom i Ulcinju. Istovremeno, porast nivoa mora i obalna erozija ugrožavaju plaže i infrastrukturu, a Ada Bojana se izdvaja kao jedno od najranjivijih područja, uz procijenjeni porast nivoa Jadranskog mora od oko 32 centimetra“, upozorava Vojinović.

Zagrijavanje smanjuje i snježne dane, što ugrožava zimski turizam u Kolašinu i na Žabljaku.

Poljoprivreda trpi zbog suša i ekstremnih padavina, posebno u Zeti i Bjelopavlićima.

I POLJOPRIVREDA POD PRITISKOM

„Sve češće suše i intenzivne padavine ugrožavaju prinose, posebno u Zeti i Bjelopavlićima, dok stočarstvo trpi zbog toplotnog stresa i degradacije pašnjaka“, navodi Vojinović.

Prema procjenama Svjetske banke, klimatske promjene bi bez adaptacije mogle smanjiti BDP Crne Gore za 7,9 odsto do 2050. godine.

„Klimatski rizici moraju biti ugrađeni u javne politike”.

POLITIKE NA PAPIRU I REALNOST NA TERENU 

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Crna Gora je 2025. usvojila Nacionalni plan prilagođavanja klimatskim promjenama, ali ključni problem ostaje implementacija i finansiranje mjera. Vojinović upozorava da dokumenti nijesu dovoljni bez konkretnih ulaganja i koordinacije na lokalnom nivou.

„Dokaz da su obaveze pretočene u konkretne mjere ne leži u postojanju dokumenta, nego u tome da li se mjere finansiraju, koordiniraju i realizuju na terenu, posebno lokalno, gdje se poplave, požari i toplotni talasi realno dešavaju.“

KLIMATSKE PROMJENE JOŠ UVIJEK U SJENCI KRATKOROČNIH INTERESA U ZABLUDA JAVOSTI

Iako Crna Gora gradi strateški okvir za prilagođavanje klimatskim promjenama, klimatski rizici u političkoj i budžetskoj praksi i dalje ostaju u sjenci kratkoročnih interesa.

„Strategija nacionalne bezbjednosti ih ne prepoznaje kao poseban bezbjednosni rizik, a sprovođenje mjera i finansiranje zaostaju. Problem je i pogrešna percepcija javnosti, koja klimatske promjene doživljava kao prolaznu pojavu. „Klimatski rizici se tada ne vide kao sistemski problem, što odlaže reakciju i povećava ranjivost društva“, zaključuje Vojinović za portal Kolektiv.me.

Piše: Višnja Cvetković