Vrhovni sud i crnogorsko sudstvo su tokom prošle godine ostvarili izuzetne rezultate u efikasnosti i rješavanju predmeta, uprkos povećanom prilivu, velikim zaostacima i nedostatku sudija, ali je održivost tih rezultata ozbiljno ugrožena ukoliko izvršna i zakonodavna vlast hitno ne riješe pitanje sudijskog kadra i starosne granice za prestanak sudijske funkcije.

Foot: PR Centar 

To je saopštila predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na pres konferencija povodom predstavljanja rezultata rada Vrhovnog suda i cjelokupnog sudstva u 2025. godini.

Ona je kazala da rezultati koji su postignuti tokom 2025. godine svjedoče o zrelosti sudskog sistema, o odgovornosti sudija i zaposlenih.

„Ovi rezultati svjedoče i o dobro i jasno uspostavljenoj rukovodnoj organizaciji i pravcu crnogorskog sudstva, koji podrazumijeva jasno postavljene i vremenski ograničene ciljeve, odgovornu podjelu nadležnosti, efikasno korišćenje postojećih ljudskih, materijalnih i prostornih resursa uz kontinuirano praćenje rezultata, a sve navedeno poštujući nezavisnost svakog sudije i ustavnu ulogu sudske vlasti“, navela je Pavličić.

Prema njenim riječima, time se dostiže i krajnji cilj da nema kompromisa sa nezavisnošću, profesionalizmom i postizanjem što bolje efikasnosti.

„Intenzitet posvećenosti Vrhovnog suda Crne Gore najbolje potvrđuje podatak da je ispunjenjem ključne mjere iz Reformske agende Crna Gora dobila pristup finansijskoj podršci Evropske unije u iznosu od 2,317 miliona eura“, kazala je Pavličić.

Ukazala je da je Vrhovni sud Crne Gore u prethodnoj godini imao ukupno u radu 5.514 predmeta i u odnosu na upoređujuću prethodnu 2024. godinu, primio 1.107 predmeta više ili 25 odsto.

„I ako je primljeno više predmeta, Vrhovni sud je riješio više predmeta za 55 odsto ili 4.088 predmeta. Postižući stopu efikasnosti od čak 108 odsto, što po CEPEJ mjerilima ovaj sud svrstava u izuzetno efikasne sudove“, istakla je Pavličić.

Smatra da ovi podaci govore o izuzetnosti uspjeha rada suda, poručujući da će kao predsjednica Vrhovnog suda i u toku ove godine nastaviti da primjenjuje sve organizacione mjere na polju rukovođenja, kako bi se ovi pozitivni trendovi održali, ili čak i još unaprijedili do kraja 2026. godine.

„U Krivičnom referatu, Vrhovni sud je godinu završio sa stopom uspješnosti od 115 odsto što govori da su riješeni i svi krivični predmeti koji su prenijeti iz prethodne godine, te da nije prekoračen zakonski rok niti u odlučivanju, niti u pisanoj izradi sudskih odluka i u ovom referatu nema niti starih, ni zaostalih niti neriješenih predmeta“, kazala je Pavličić.

Ona je, zbog posebnog značaja ispravnog tumačenja i primjene zakona, skrenula  pažnju na standard iz predmeta koji se odnosi na građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, gdje je, kako je istakla, Vrhovni sud jasno ukazao da izmjene zakona kojima se mijenjaju uslovi zakonite gradnje ne znače dekriminalizaciju ranije protivpravnog ponašanja.

 “Primjena blažeg zakona ne zavisi od formalnog naziva ili vrste akta, već od ocjene da li je konkretno ponašanje izgubilo obilježje protivpravnosti, što u konkretnom nije bio slučaj”, rekla je Pavličić.

Kazala je da su u Građanskom referatu, 2025. godinu započeli sa velikim zaostatkom predmeta po ovoj materiji  i uz izuzetno visok priliv istih tokom cijele godine, navodeći da su godinu završili sa 143 odsto riješenih predmeta.

„To znači da smo riješili cjelokupan priliv i skoro 50 odsto zaostalih predmeta. No, i pored toga, primjetan je veliki broj predmeta u radu Građanskog odjeljenja, koji su složene strukture i značaja pravnih pitanja, koja se ocjenjuju u postupku po vanrednim pravnim ljekovima“, navela je Pavličić.  

Shodno tome, ocijenila je da je postojeće rješenje Zakona o parničnom postupku zrelo za izmjene u pogledu iznosa vrijednosti predmeta spora kod ocjene dozvoljenosti revizije u imovinsko-pravnim sporovima, a imajući u vidu ulogu Vrhovnog suda u sudskom sistemu.

“Ovo posebno ističem, jer su mi kroz međunarodnu razmjenu informacija dobro poznata iskustva vrhovnih sudova država članica Evropske unije, koji nisu ovoliko opterećeni brojem predmeta u radu, već je njihova pažnja usmjerena na ključna pravna pitanja i zaštitu ljudskih prava i osnovnih Sloboda”, rekla je Pavličić.

Prema njenim riječima, kroz nacionalni strateški dokument koji je polovinom prošle godine donijela, kao Jedinstveni program za rješavanje starih predmeta i koji se primjenjuje na čitavom nivou sudskog sistema, a za cilj ima ozdravljenje od hronične neefikasnosti crnogorskog sudskog sistema, veoma snažan efekat imao je na rad u ovoj kategoriji predmeta, pa je tako samo u Vrhovnom sudu od 570 starih predmeta sa kojim je započeta kalendarska godina riješeno 556 ili skoro 97,54 odsto predmeta.

Sudije su, kako je ukazala, uz posvećenost rješavanju ovih predmeta uporedno rješavale i predmete koji su tokom 2025. godine pristizali kao stari predmeti, „čiji je broj bio 596, što sve dovodi do ukupno 1245 predmeta starijih od tri godine“.

„Od tog broja, riješeno je 868 predmeta i slobodno mogu reći da je ovaj broj riješenih starih predmeta od strane Vrhovnog suda impresivan, jer su te predmete riješile sudije Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda u nekompletnom sastavu, jer je tokom godine falilio u prosjeku troje sudija“, kazala je Pavličić.

Govoreći o referatu po tužbama za pravično zadovoljenje i način njihovog odlučivanja tokom godine, Pavličić je istakla da su riješeni svi predmeti za koje su stvoreni zakonski uslovi za rješavanje.

„Da budem jasna i objasnim šta znači "stvoreni zakonski uslovi za rješavanje". Naime, kod pojedinih predmeta iz ove oblasti, u upravnoj materiji, sudije Vrhovnog suda ne mogu odlučivati bez spisa državnih organa i tu imamo iscrpljujuće više puta slanje urgencija i dugo čekanje na dostavljanje spisa, a često ostanemo i bez odgovora na naše upite. Iz budžeta po usvojenim tužbama na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, isplaćeno je ukupno 87.708. eura“, navela je Pavličić.

Ukazala je da je u upravnom odjeljenju, kada je u pitanju broj i struktura predmeta najteža situacija sa stanovišta efikasnosti postupka, pojašnjavajući da je to posljedica već niza faktora koji su crnogorskoj javnosti saopštavani, „na koje ova generacija sudija Vrhovnog suda nije uticala, niti je mogla da utiče“.

„Godina je započeta sa ogromnim zaostatkom od 1250 predmeta i većim prilivom u ovoj materiji nego prethodne godine, tako da je u radu ukupno bio 2391 predmet. I sudije su, iako u nekompletnom sastavu, jer je i u ovom referatu falilo sudija u prošloj godini, uspjele završiti 1200 predmeta ili 105 odsto priliva“, istakla je Pavličić.  

Smatra da je to brojka koja zaslužuje izuzetan respekt, jer, kako je kazala, upoređujući sa prethodnom godinom, kada je uspješnost bila na izuzetno niskom nivou, od svega 48 odsto, najbolje odslikava ogroman pomak u efikasnosti i ovog referata.

„Za ovaj referat preduzete su dodatne mjere kroz određivanje stručne pomoći i uz izmijenjenu internu organizaciju ovog Odjeljenja, tokom ove godine očekujem još bolji rezultat na smanjenju i ove kategorije predmeta“, dodala je Pavličić.

Upozorila je da se ovi rezultati veoma brzo mogu vratiti na staro stanje, koje je dugi niz godina bilo prisutno i tiče se stvaranja zaostatka predmeta i neefikasnosti u Vrhovnom sudu, ukoliko ne bude pravovremene i odgovorne reakcije od strane izvršne i zakonodavne vlasti, „a to je da urgentno i bez odlaganja riješi pitanje starosne granice za prestanak sudijske funkcije sudijama Vrhovnog suda kao najviše sudske instance, i to u godini koja je od presudnog značaja za ostvarivanje rezultata rada sudskog sistema, a time i zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24“.

 „Već tokom ove godine znatan broj sudija (što se i tokom prošle godine desilo) iz Vrhovnog suda stiče uslov za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja jednog od uslova za prestanak funkcije. Kao što je dobro crnogorskoj javnosti poznato kompleksna i spora procedura u oglašavanju i izboru sudija, uz primjetan nedostatak iskusnog sudijskog kadra za odlučivanje u poslednjoj sudskoj instanci dovela bi ponovo u blokadu sudski sistem“, navela je Pavličić.  

Podsjetila je da je o tom pitanju tokom prethodne godine upoznala premijera i ministra pravde, pisanim putem i u neposrednoj komunikaciji, zbog čega, kako je rekla, očekuje njihovu reakciju prema zakonodavnoj vlasti u vidu hitnog prelaznog rješenja „!kako bi ostvarili ono što je državni cilj, a to je postizanje efikasnosti sudskih postupaka i postigli pravosnažnost sudskih odluka“.

“Sa pozicije čelnika sudske grane vlasti preduzela sam konkretne radnje i aktivnosti kako bi odblokirali rad na predmetima koji su pod fokusom javnosti (Specijalnog odjeljenja), na način što smo unaprijedili i proširili prostorne kapacitete, uz primjenu jasnih smjernica za bolje upravljanje predmetima i primjenu procesnih rješenja za efikasno vođenje krivičnih postupak, dok smo odlukama Sudskog savjeta sa početka 2025. godine o izboru novih sudija koji su raspoređeni na rad na ovim predmetima dodatno i suštinski osnažili rad Specijalnog odjeljenja”, rekla je Pavličić.

Smatra da će Smjernice, koje je Vrhovni sud izradio, doprinijeti ne samo efikasnom rješavanju specijalnih predmeta koji su u radu, već i kvalitetu donijetih presuda.

“Vodeći računa o racionalnom korišćenju resursa, preduzela sam konkretne mjere u cilju rasterećenja prostornih kapaciteta Višeg suda. Tako su sudnice Vrhovnog i Apelacionog suda Crne Gore stavljene na raspolaganje sudijama Specijalnog odjeljenja Višeg suda, što omogućava efikasnije vođenje postupaka u predmetima sa velikim brojem pritvorenih lica, kao i brže i učestalije zakazivanje glavnih pretresa u predmetima organizovanog kriminala i korupcije”, ukazala je Pavličić.

Kazala je i da je sudnica Osnovnog suda u Podgorici stavljena na raspolaganje, “ali se još uvijek ne koristi iz razloga bezbjednosti”.

Pavličić je poručila da je Vrhovni sud ostati čvrsto posvećen svojoj ustavnoj misiji,  da kao najviša sudska instanca štiti vladavinu prava, pravnu sigurnost i dostojanstvo pravde.

„Građanima ove države poručujemo sa punom odgovornošću: zakon će biti primijenjen jednako na sve, sudske odluke biće utemeljene na pravu i činjenicama, a pravda neće biti odložena, uskraćena niti selektivna. Biće zadovoljena“, zaključila je Pavličić.