Skupština Crne Gore, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, obilježila je simboličnim programom 27. januar - Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.

 

Foto: I.Šljivančanin/ Skupština Crne Gore

U uvodnom obraćanju, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručio je da je obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta dan ljudske savjesti, sjećanja i moralne obaveze, naglašavajući da se Crna Gora okuplja u tišini i dostojanstvu kako bi odala počast milionima nevino stradalih u najmračnijem poglavlju istorije čovječanstva.

Podsjetio je da je na današnji dan prije 81 godinu oslobođen koncentracioni logor Aušvic, simbol zločinačke ideologije koja je ljudski život svela na broj, a dostojanstvo pretvorila u pepeo.

Mandić je istakao da je ideologija nacizma i fašizma dovela do stradanja šest miliona Jevreja, kao i miliona pripadnika drugih naroda, među kojima su bili i Srbi i Romi, naglasivši da su ti narodi dijelili sudbinu progona i istrebljenja, ali i zajedničku borbu protiv zla.

Kako navode u saopštenju Skupštine, Mandić se osvrnuo i na stradanja na prostoru nekadašnje Kraljevine Jugoslavije, posebno na logor Jasenovac, istakavši da je Skupština Crne Gore usvajanjem Rezolucije o osudi genocida u sistemima logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau pokazala da stoji na pravoj strani istorije i da ima obavezu da čuva istinu i kulturu sjećanja.

“Drago mi je da i dan danas demonstriramo i potvrđujemo da nismo nestali, da nas nisu uništili  ida imamo mogućnost da u inat ideologijama mraka, zla i prošlosti, Crna Gora i Izrael, a svakako srpski i jevrejski narod, grade novu i svjetliju zajedničku budućnost. U ovom dobu novih sukoba, netrpeljivosti i konflikta, važno je da sačuvamo mir, stabilnost, ali iono najvažnije, čemu nas je učio Sveti Sava čiji pomen danas obilježavamo – ljudskost i saosjećanje za sve narode na svijetu, jer nas istorija opominje koliko lako ljudska priroda može biti odvedena u mračne dubine zla” – zaključio je  Mandić.



Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, i potpredsjednica svjetskog jevrejskog kongresa, Nina Ofner Bokan, podsjetila je da je Holokaust bio tragedija koja je milionima oduzela život, a djeci djetinjstvo. Istakla je da je među šest miliona ubijenih Jevreja bilo oko milion i po djece koja nikada nijesu dobila priliku da odrastu, sanjaju i grade budućnost, a njihovo djetinjstvo obilježili su strah, skrivanje, glad, geto, logori i marševi smrti, kao i gubitak porodice, doma, identiteta i osjećaja sigurnosti.

Govoreći o razmjerama zločina, Ofner Bokan je naglasila da Holokaust nije bio samo tragedija jednog naroda, već civilizacijski slom čitavog društva. Kako je navela, pored Jevreja, sistematskom progonu i istrebljenju bili su izloženi i Srbi, Romi, antifašisti, politički protivnici i pripadnici drugih etničkih i vjerskih zajednica. Ukazala je da Holokaust nije započeo gasnim komorama, već riječima, dehumanizacijom, ćutanjem institucija i društvenim prihvatanjem mržnje, upozorivši da antisemitizam uvijek predstavlja signal ozbiljnog udaljavanja od temeljnih humanih vrijednosti Evrope.

U saopštenju napominje da je na kraju obraćanja, predsjednica Jevrejske zajednice izrazila zahvalnost predsjedniku Skupštine Crne Gore, Andriji Mandiću, na posebnom senzibilitetu i podršci koju je pokazao prema Jevrejskoj zajednici i jevrejskom narodu, ističući značaj jasne institucionalne poruke da Crna Gora ostaje uz svoje građane i prijatelje u očuvanju kulture sjećanja.

Obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta prisustvovali su poslanici Skupštine Crne Gore, predstavnici diplomatskog kora, kao i prijatelji Jevrejske zajednice.

U okviru programa, predsjednik Skupštine i predsjednica Jevrejske zajednice simbolično su upalili šest svijeća, u znak sjećanja na šest miliona Jevreja stradalih u Holokaustu, odajući počast žrtvama i podsjećajući na značaj očuvanja kulture sjećanja, nakon čega je upriličena monoopera “Ana Frank” u izvedbi dr. Antonije Mirat, soprana, uz klavirsku pratnju pijaniste Nemanje Nikolić.