Na otvaranju Minhenske sigurnosne konferencije njemački kancelar Fridrih Merc upozorio je Donalda Trampa da Sjedinjene Američke Države dostižu granice moći u samostalnom djelovanju te pozvao na jačanje partnerske sigurnosne strategije Evrope unutar NATO-a.

Foto: The White House

Na otvaranju Minhenske sigurnosne konferencije njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je da je američko jednostrano djelovanje došlo do svojih granica i da je moguće da su SAD već izgubile ulogu globalnog lidera.

U govoru je poručio Donaldu Trumpu da u eri nadmetanja velikih sila ni Sjedinjene Američke Države više nisu dovoljno snažne da djeluju same, naglašavajući važnost savezništva i partnerstva unutar NATO-a.

Merz je otkrio da je već održao početne razgovore s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o mogućnosti da se Njemačka pridruži francuskom nuklearnom kišobranu, čime je naglasio poziv da Evropa razvije snažniju, samostalnu sigurnosnu strategiju. Istakao je da međunarodni poredak zasnovan na pravilima, iako nesavršen, više ne postoji u ranijem obliku te da se svijet nalazi u novoj fazi odnosa velikih sila u kojoj se pravila često nameću jednostrano.

Prelazeći namjerno na engleski jezik, Merz je poručio da u eri velikog rivalstva čak ni Sjedinjene Američke Države neće biti dovoljno moćne da idu same te da je članstvo u NATO-u konkurentska prednost ne samo za Evropu, već i za SAD.

Dodao je kako je potrebno zajednički popraviti i obnoviti transatlantsko povjerenje. Njegov govor otvorio je godišnje okupljanje najvažnijih svjetskih sigurnosnih zvaničnika, među kojima su brojni evropski lideri i američki državni sekretar Marco Rubio.

Merc je podsjetio da je prošlogodišnju konferenciju obilježio nastup američkog potpredsjednika JD Vancea, koji je iznenadio evropske lidere oštrim obraćanjem o stanju demokratije i slobode govora na kontinentu, što je trasiralo ton transatlantskih odnosa tokom prethodne godine.

U nastavku je kritikovao niz poteza administracije Donalda Trumpa usmjerenih protiv saveznika, uključujući prijetnju novim carinama prema više evropskih država u okviru nastojanja da SAD osiguraju kontrolu nad Grenlandom, autonomnim teritorijem Danske i članice NATO-a.

Najveće ovacije u sali, gdje je, prema opisu, vladalo izraženo nepovjerenje prema američkom unilateralizmu, Merz je dobio kada je direktno kritizirao aktuelnu američku administraciju.

Poručio je da kulturološki rat pokreta Maga nije evropski put, naglasivši kako sloboda govora prestaje tamo gdje se dovodi u pitanje ljudsko dostojanstvo i osnovni zakon, da Evropa ne vjeruje u carine i protekcionizam nego u slobodnu trgovinu te da stoji iza klimatskih sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije.

Istovremeno je poručio da Evropa mora napustiti pretjeranu zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država, ali je naglasio da se to neće postići odbacivanjem NATO-a. Pozvao je američkog predsjednika da uvaži kako je i dalje moguće iscrpiti Rusiju ekonomski i vojno do tačke u kojoj će biti spremna sjesti za pregovarački sto o Ukrajini.

Uz ocjenu da Njemačka spada među evropske države koje najviše povećavaju vlastitu odbrambenu potrošnju, Merz je iskoristio poziciju da insistira kako SAD moraju više uvažavati evropske sigurnosne brige i legitimitet snažnijeg evropskog stuba unutar NATO-a.

Opisujući Minhensku sigurnosnu konferenciju kao seizmograf stanja odnosa između Evrope i Sjedinjenih Država, Merz je rekao da je rat u Ukrajini prisilio Evropu da se vrati iz, kako se izrazio, odmora od svjetske historije i uđe u eru koju ponovo obilježavaju moć i politika velikih sila.