Sve češće se građani obraćaju vještačkoj inteligenciji za savjete u liječenju. Raspituju se za dijagnozu, simptomima bolesti, ljekovima koje treba da koriste ili samo da im se pojasni neki zdravstveni termin. Rezultati koje dobiju uglavnom nijesu bolji od obične pretrage na interenetu, tako da vještačka inteligencija ne može zamijeniti ljekare kojima je pregled u ambulanti presudan za uspostavljanje prave dijagnoze.

 

 

Foto: Ilustracija/ Freepik

Za brojne tegobe vještačka inteligencija je mnogima rješenje. Generaciji koja je odrasla uz interenet potpuno je prirodno korištenje AI za zdravstvene savjete.

Iako vještačka inteligencija daje savjete u djeliću sekunde, posjete ljekaru u većini slučajeva su neophodne.

"Vještačka inteligencija ne može naravno da propiše terapiju, ne može da sprovede dijagnostiku do kraja, tako da može da da neke osnovne informacije. Pacijenti sami pročitaju nekad svoje simptome, pa sklope neku priču i na taj način dođu pripremljeni kod svog doktora, ali ne bi trebalo i ne može da zamijeni prosto taj odnos između pacijenta i ljekara", kaže Slobodanka Marojević izabrani ljekar u DZ Podgorica.

Da je ljekar nezamljenjiv, saglasni su uglavnom stariji pacijenti.

Svemu što pročitate s interneta mora se pristupiti kritično i s oprezom pogotovo kad je riječ o zdravlju. Pacijenti sve češće dolaze na pregled dobro informisani o svojoj bolesti.

"Svakako uvažimo taj njihov trud, oni su iščitali dosta dosta za to svoje stanje i sigurno se ih opterete i možda u tom momentu znaju neke detaljnije informacije nego ta osoba sa kojom razgovaraju. Kažemo im da nema razloga za brigu jer obično to ode u neku krajnju, najgoru krajnjost kada treba ispravljati da tako kažem neke posljedice. Oni se uplaše da je nešto mnogo ozbiljno, a na kraju bude nešto sasvim bezazleno", kaže doktorica.

Posljednja ipak mora biti riječ ljekara, na osnovu vlastitog misljenja u ambulanti. Vješačka inteligencija ne moze biti pouzdana.