Konzervirana hrana je jeftina, praktična i dugo traje. Međutim, često se smatra manje zdravom od svježe hrane. Istina je da se neki hranjivi sastojci mogu izgubiti tokom procesa konzerviranja, kada se hrana zatvori u hermetički zatvorenu posudu i zagrijava na visoku temperaturu kako bi se uništile sve bakterije.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Neki ljudi mogu biti zabrinuti i zbog toga što konzervirana hrana sadrži BPA, hemikaliju koja se koristi za izradu nekih zaštitnih obloga u limenkama. Međutim, britanska Agencija za standarde hrane izjavila je da se nivo BPA otkriven u hrani u Ujedinjenom Kraljevstvu trenutno ne smatra štetnim.

I dok neke konzervirane namirnice imaju dodanu so, šećer ili zasićene masti, mnoge i dalje nude obilje hranjivih tvari.

Jedna studija iz 2015. godine objavljena u časopisu Nutrients, provedena na gotovo 10.000 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama, otkrila je da oni koji su jeli šest ili više konzervi hrane sedmično imaju veći unos 17 esencijalnih nutrijenata u prehrani, uključujući kalcijum, kalijum i vlakna od onih koji su jeli dvije ili jednu konzervu dnevno.

Proces konzerviranja takođe čuva hranu kad je najsvježija, što znači da neko konzervirano voće i povrće zapravo može zadržati više hranjivih tvari od svježeg voća i povrća koje stoji danima.

Međutim, nisu sve konzerve jednake. Neke su iznenađujuće zdrave.

Pasulj

Baš kao i drugi konzervirani pasulj, poput crvenog ili crnog pasulja, grah iz konzerve je dobar izvor biljnih proteina i vlakana. Porcija od 200 grama pečenog pasulja može sadržavati otprilike 10 grama vlakana, što je trećina preporučenog dnevnog unosa.

Međutim, umak od paradajza u kojem se nalaze često sadrži dodani šećer i so. Zato svakako provjerite deklaraciju i odaberite onaj sa smanjenim udjelom šećera i soli.

Konzervirana riba

Konzervirani plodovi mora, poput tune, sardina, lososa ili dagnji, jeftin su i praktičan način da u svoju prehranu unesete više ribe.

National Health Service preporučuje jedenje barem dvije porcije ribe sedmično jer je bogata proteinima, vitaminima i mineralima. To uključuje barem jednu porciju (140 grama) masne ribe poput skuše ili sardina zbog njihove visokog nivoa omega-3 masnih kiselina.

Ponovno, obratite pažnju na deklaracije na hrani i birajte konzerviranu ribu u vodi umjesto salamure, koja može imati puno dodane soli. Ako odaberete ribu konzerviranu u ulju, ocijedite je prije upotrebe kako biste izbjegli nepotrebne kalorije iz masti.

Konzervirano voće

Konzervirano voće poput ananasa, breskvi i krušaka jednostavan je način da unesete više od preporučenih pet dnevnih porcija voća i povrća.

Često su jednako hranjivi kao svježe i smrznuto voće, a i duže traju u vašem ormariću. Pokušajte odabrati voće konzervirano u vodi ili prirodnom soku umjesto sirupa, koji sadrži više dodanog šećera.

Konzervirano povrće

Bilo da se radi o šargarepi, grašku, kukuruzu šećercu ili gljivama, može biti korisno imati konzervirano povrće u ormariću jer traje puno duže od svježeg. Obavezno birajte povrće koje je kuhano u vodi i bez dodane soli.

Konzervirani paradajz

Paradajz u konzervi još je jedna osnovna namirnica iz trgovine koja se računa kao jedna od vaših pet dnevnih porcija voća i povrća.

Možda mislite da je konzervirani paradajz manje zdrav od svježeg, ali vaše tijelo može apsorbovati više spoja za srce zvanog likopen iz konzerviranih sorti nego iz svježeg, nekuvanog paradajza.

Možete ih koristiti umjesto gotovih umaka od paradajza, koji su više prerađeni i imaju više šećera i soli.