Cijene benzina, eurodizela i lož-ulja od utorka će porasti tri do četiri centa, pokazuju podaci sa berzanskih kotacija. To znači da će eurodizel ponovo koštati preko 1,7 eura po litru, lož-ulje preko 1,80 eura, a benzin će biti 1,65 eura.

Foto: Vlada Crne Gore/Đorđe Cmiljanić

U prethodna dva obračuna, cijena eurodizela trebalo je da padne 13 centi, ali je Vlada odlučila da dvije sedmice zaredom povećava akcize na dizel, pa je smanjenje na kraju iznosilo samo tri centa. Dakle, Vlada je u dva navrata donosila odluku koja je išla na štetu građana, a u korist naftnih kompanija, posebno onih većih, koji su na početku velike krize nabavili veće zalihe naftnih derivata i za koje bi manje cijene goriva značile i velike gubitke, s obzirom da su te količine nabavili po većoj cijeni od trenutne.

Pošto je Vlada u poslednje dvije sedmice, kada je cijena dizela trebalo da padne za ukupno 13 centi, donosila odluke da podiže akcize i tako neutrališe pad cijena tog naftnog derivata, pitali smo ih da li će možda naredne sedmice da smanje akcize i tako neutrališu rast cijene dizela od utorka, odnosno, da li će ovog puta donijeti odluku u korist građana, a ne naftnih kompanija.

Odluke o smanjenju akciza donosi Vlada, na predloge Ministarstva finansija i Ministarstva energetike. Na čelu Vlade je Milojko Spajić, dok resore finansija i energetike vode Novica Vuković i Admir Šahmanović.

Na pitanja "Dana" upućena pi-ar službi Vlade, Ministarstvu finansija i Ministarstvu energetike još prije nekoliko dana nismo dobili odgovore. Tako je javnost ostala uskraćena i za objašnjenje zašto su u prethodna dva navrata i na osnovu kojih analiza odlučili da podignu akcize na dizel. Odgovorna Vlada i odgovorni vladini resori bi građanima i privredi makar pružili pojašnjenje za odluke koje negativno utiču na njihove budžete, a ne krijući i u minut do ponoći donosili odluke u korist krupnog kapitala i državnog budžeta, a na štetu građana.

Akcize na benzin od sredine marta smanjene su 25 odsto i njih Vlada nije dirala, za razliku od akciza na dizel, kojima se "igra" svakog ponedjeljka. Akciza na dizel naprije je bila smanjena za 50 odsto, potom na 35 odsto, a od prošle sedmice na 30 odsto.

Bivšu državnu sekretarku Milu Kasalicu pitali smo da li bi Vlada trebalo da ovog puta smanji akcize, pošto se od utorka očekuje poskupljenje.

– Akcize kao mjera ublažavanja krize izazvane neopravdanim ratnim sukobom SAD i Izraela sa Iranom održiv su model. Crnogorska vlada nema snage da shvati da ne treba da manipuliše nijednim podatkom; svi podaci po kojima se formiraju cijene goriva poznati su i laicima. Planski prihodi budžeta ne gube, jer su prihodi od akciza i PDV-a planirani na manjim cijenama goriva sa berzi. Dakle, sve preko toga je kao odgovorni javni prostor za podršku kako građanima, tako i privredi. Ali, poskupljenja su neminovna. Kriza je visoko osjetljiva i maksimalno nepredvidiva, pa će cijene goriva i godinu od danas ići na gore. Sad nas čeka potrošnja oko turističke sezone, a to u okruženju manjih cijena na berzama ubrzava lokalnu inflaciju – kazala je Kasalica.

Ministarstvo energetike će nove cijene goriva objaviti u ponedjeljak. Ukoliko cijene objave do 15 časova, to će značiti da nisu mijenjali akcize i da nas čeka poskupljenje od četiri do pet centi, a ukoliko informacija o novim cijenama ne stignu do kasnih večernjih časova, to će značiti da ponovo mijenjaju akcize.

Kriza u kojoj se uveče ne zna šta će biti ujutru

Kasalicu smo pitali i da li Vlda odlukama o povećanju akciza u ovom momentu ide naruku velikim naftnim kompanijama, a na štetu građana.

– Veliki imaju jačinu zbog ekonomije obima na crnogorskom tržištu, a ne zbog toga što sad bilo ko ima prostor za monopolističke i/ili oligopolske igrarije. To je uvijek skupo i zahtijeva vrijeme, a ovo je takva kriza da se uveče ne zna kako će se jutro stvari odvijati, kad se udarni političar u SAD probudi i krene sa objavama preko privatne socijalne mreže. Četiri ozbiljna privredna subjekta koja se bave djelatnošću trgovine gorivom na veliko i šest koji se bave trgovinom gorivom na malo ovih dana, kako preko esnafskog udruženja, tako i pojedinačno, ne rade štetočinstvo jer dostupnost je dnevno pod znakom pitanja, da je svaki novi kamion–cisterna–brod koji dotakne crnogorske kapacitete za narednu potrošnju skoro pa heroizam. Ne možemo ga tako nazvati, jer je biznis u pitanju, ali čak i najveći privredni subjekt na tržištu ovih dana ponaša se odgovorno, pošto od matičnog subjekta ne može očekivati dovoljnu podršku (što bi mu neznatno dalo tržišnu prednost) zbog problema na tom matičnom tržištu, koje je podjednako visoko turistički zavisno – navela je Kasalica.