Unapređenje materijalnog i profesionalnog položaja pravosudne administracije mora biti sastavni dio ukupne reforme pravosuđa, poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković. On smatra da je, uz poboljšanje položaja nosilaca pravosudnih funkcija, neophodno ubrzati rad na Zakonu o pravosudnoj administraciji i kroz institucionalni dijalog doći do rješenja koja će poboljšati status zaposlenih u sudovima i tužilaštvima.

Foto: Skupština Crne Gore 

Marković je ocijenio da je nedavnim usvajanjem Zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije napravljen važan korak ka stvaranju boljih uslova za rad nosilaca tih funkcija.

Istovremeno, kako je naveo, paralelno je trebalo intenzivnije raditi i na unapređenju položaja zaposlenih u pravosudnoj administraciji.

"Efikasnost pravosuđa ne zavisi samo od rada državnih tužilaca i sudija. Svakodnevno funkcionisanje državnih tužilaštava i sudova u značajnoj mjeri počiva na radu stručne, odgovorne i motivisane administracije“, poručio je Marković.

Prema njegovim riječima, položaj zaposlenih u pravosudnoj administraciji mora odgovarati značaju, složenosti i odgovornosti poslova koje obavljaju.

„To podrazumijeva odgovarajuće vrednovanje njihovog rada, unapređenje materijalnog statusa, ali i stvaranje uslova za profesionalni razvoj i stabilnost zaposlenih u pravosudnim institucijama“, naveo je Marković.

On je naglasio da je to pitanje posebno važno u kontekstu reforme pravosuđa i evropskih integracija Crne Gore.

Kako je istakao, ispunjavanje standarda i obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji zahtijeva institucije sa odgovarajućim stručnim, administrativnim i organizacionim kapacitetima.

„Nastavak unapređenja efikasnosti, kvaliteta i blagovremenog postupanja i postizanje još boljih rezultata moguće je ostvarivati ukoliko se istovremeno vodi računa o položaju zaposlenih koji svakodnevno omogućavaju funkcionisanje sudova i državnih tužilaštava“, kazao je Marković.

Vrhovni državni tužilac smatra da je pitanja položaja nosilaca pravosudnih funkcija i pravosudne administracije trebalo sagledavati paralelno, kao djelove jedinstvenog procesa unapređenja pravosudnog sistema.

Zbog toga je, kako je zaključio, važno da rad na Zakonu o pravosudnoj administraciji dobije potrebnu dinamiku i da se kroz nastavak institucionalnog dijaloga dođe do rješenja koje će unaprijediti položaj zaposlenih u toj oblasti.