Predlog mreže Natura 2000 obuhvata 44 odsto teritorije Crne Gore, dok postojeći sistem zaštićenih područja pokriva oko 15 odsto, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić. On je poručio da je, osim širenja mreže zaštićenih područja, neophodno obezbijediti kvalitetno upravljanje, stručne kadrove, stabilno finansiranje i djelotvoran nadzor na terenu.
Foto: Vlada Crne Gore/ Đorđe Cmiljanić
Ćulafić je, otvarajući konferenciju „Parkovi prirode – od osnivanja do efikasnog upravljanja“, koju je organizovala Mreža zaštićenih područja Dinarida – Parkovi Dinarida, istakao da Crna Gora ima izuzetnu prirodnu raznolikost, ali i odgovornost da to bogatstvo sačuva.
„Upravo zato me raduje što se danas okupljamo oko pitanja kako da ono što smo zaštitili učinimo još vrijednijim, kako da parkovi prirode budu prostori u kojima se priroda uspješno čuva, a lokalne zajednice pronalaze mogućnosti za razvoj i bolji život“, kazao je ministar.
Podsjetio je da je Ministarstvo u prethodnom periodu ostvarilo napredak u proširenju sistema zaštićenih područja, unapređenju zakonodavnog i strateškog okvira i pripremi evropske ekološke mreže Natura 2000.
„Mogu slobodno da kažem da smo u oblasti zaštite prirode ostvarili jedan od naših najvećih rezultata. Predlog mreže Natura 2000, koji je Vlada Crne Gore usvojila u junu 2026. godine, a početkom jula dostavila Evropskoj komisiji, predstavlja krunu našeg dosadašnjeg rada“, poručio je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, činjenica da je kroz predlog mreže Natura 2000 prepoznato čak 44 odsto teritorije države govori o prirodnom bogatstvu Crne Gore, ali i o obimu posla koji je urađen.
Naglasio je da mreža Natura 2000 ne podrazumijeva zabranu privrednih i drugih aktivnosti.
„Riječ je o evropskom modelu koji omogućava usklađivanje razvojnih potreba sa očuvanjem vrsta i staništa od evropskog značaja. To je posebno važno za Crnu Goru, jer naš razvoj, turizam i brojne privredne djelatnosti u velikoj mjeri počivaju upravo na očuvanosti prirodnog prostora“, kazao je ministar.
Ćulafić je istakao da proglašavanje zaštićenog područja predstavlja važan korak, ali da je jednako značajno obezbijediti njegovo efikasno upravljanje.
„Naš cilj je da znamo da upravljamo onim što smo zaštitili. To znači da zaštićena područja moraju imati kvalitetne planove upravljanja, jasno definisane ciljeve očuvanja, kontinuirani monitoring biodiverziteta, stručne i tehničke kapacitete, stabilno finansiranje i djelotvoran nadzor na terenu“, naglasio je.
Govoreći o dosadašnjim iskustvima, ministar je naveo da nacionalni parkovi predstavljaju dobar primjer organizovanog i kontinuiranog upravljanja zaštićenim područjima.
Kako je kazao, njihov rad pokazuje značaj stručnih kadrova, prisustva na terenu, praćenja stanja prirode i saradnje sa lokalnim zajednicama.
Ukazao je i na rezultate u zaštiti morskih i obalnih ekosistema, posebno izdvajajući uspostavljanje parkova prirode Platamuni, Katič i Stari Ulcinj, kao i zaštitu Ulcinjske solane.
„Uspostavljanje parkova prirode Platamuni, Katič i Stari Ulcinj predstavlja važan korak u razvoju sistema morskih zaštićenih područja Crne Gore. Jednako je važna zaštita drugih izuzetno vrijednih prirodnih cjelina, među kojima posebno mjesto zauzima Ulcinjska solana, zbog svog značaja za biodiverzitet, naročito za očuvanje ptica i močvarnih staništa“, ocijenio je Ćulafić.
Podsjetio je da je u avgustu ove godine stupio na snagu novi Zakon o zaštiti prirode, kojim su dodatno uređena pitanja ekološke mreže, određivanja upravljača, ciljeva i mjera očuvanja, kao i obaveze planiranja, monitoringa i izvještavanja.
Dodao je da je usvojena i Nacionalna strategija biodiverziteta za period 2026–2031. godine, sa Akcionim planom za period 2026–2028. godine, kojom su definisani prioriteti u očuvanju i obnovi biodiverziteta, zaštiti ugroženih vrsta i staništa i unapređenju upravljanja zaštićenim područjima.
„Dakle, danas imamo značajne rezultate u proširenju zaštićenih područja, pripremljenu mrežu Natura 2000, novi Zakon i jasne strateške prioritete. Sada je naš zajednički zadatak da sve te iskorake pretočimo u kvalitetno upravljanje i vidljive rezultate na terenu“, kazao je ministar.
Prema njegovim riječima, za ostvarivanje tih ciljeva neophodna je saradnja državnih institucija, lokalnih samouprava, naučne zajednice, nevladinog sektora, upravljača zaštićenih područja i lokalnog stanovništva.
Ćulafić je istakao da zaštita prirode ima poseban značaj i u procesu evropskih integracija.
„Evropu očekujemo sa radošću, jer imamo šta da ponesemo i pokažemo. Naše prirodno nasljeđe, naša raznovrsnost i rezultati koje ostvarujemo u njegovom očuvanju predstavljaju vrijednosti kojima možemo biti ponosni“, poručio je on.
Izrazio je očekivanje da će konferencija doprinijeti razmjeni iskustava, naučnih saznanja i primjera dobre prakse, kako bi se unaprijedilo upravljanje parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima.
„Ministarstvo će nastaviti da unapređuje zakonodavni i strateški okvir, jača institucionalnu saradnju i podržava razvoj funkcionalnog sistema zaštite prirode. Naša poruka je jasna: želimo Crnu Goru koja ima vrijednu i široku mrežu zaštićenih područja, ali i znanje, ljude i kapacitete da njima uspješno upravlja“, zaključio je Ćulafić.
KOMENTARI (0)