Klimatske promjene uzrokuju sušenje ogromnih površina planete, zbog čega će do 2100. godine biti dovedena u pitanje egzistencija pet milijardi ljudi, upozorava se u novom izvještaju Ujedinjenih nacija.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Tri četvrtine kopnenih površina Zemlje su u proteklih tri decenije postale suvlje i te posljedice nisu privremene, već permanentne.

U poređenju sa periodom od prije 30 godina, 77,6 odsto kopnene površine planete postalo je suvlje, a sušna područja proširila su se za površinu veću od Indije i sada pokrivaju 40,6 odsto kopna Zemlje.

Nalazi studije, objavljene u novom izvještaju UN-a, upozoravaju da ako se trend nastavi, pet milijardi ljudi mogli bi da žive u sušnim predjelima do kraja vijeka. To će uzrokovati ispošćavanje tla, isušivanje iovako umanjenih vodnih resursa i slom vitalnih ekosistema.

„Prvi put smo krizu suvoće dokumentovali sa naučnom jasnošću, otkrivajući egzistencijalnu prijetnju po milijarde ljudi širom svijeta. Sušama dođe kraj. Ali kada klima jednog područja postane suvlja, mogućnost da se vrati na prethodne uslove se gubi. Suvlja klima sada pogađa ogromna prostranstva i ona se neće vratiti na prethodno stanje, a ova promjena redefiniše život na Zemlji“, ističe jedan od izvršnih sekretara UN-a Ibrahim Tiav.

Dok klimatske promjene uzrokuju porast temperatura širom planete, voda više isparava sa površine a atmosfera je sve više apsorbuje.

Taj proces vodi planetu u sve teže sušne uslove i za stalno transformiše nekada zelene šume u suve pašnjake i otklanja vlagu potrebnu za život i poljoprivredu.