Sve veće vremenske promjene kojima svjedočimo donose sa sobom i drastične promjene u našem blagostanju. Stoga nije iznenađujuće da se sve više ljudi osjeća loše kada temperatura naglo padne ili poraste preko noći.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Meteoropatija se više ne smatra popularnim mitom, već novom bolešću koja značajno utiče na svakodnevni život, posebno kod osoba sa mentalnim bolestima, kardiovaskularnim bolestima i respiratornim problemima.

Međutim, postoji vrlo malo podataka o ovom stanju. Poznato je da meteoropatija, koja se takođe smatra sindromom ili novom bolešću, utiče na psihičko i fiziološko zdravlje.

Na primjer, meteoropate često pokazuju povišene razine adrenokortikotropnog hormona, koji proizvodi hipofiza, što dovodi do simptoma kao što su lupanje srca, anksioznost i razdražljivost. Nasuprot tome, endorfini, poznati kao hormoni sreće, smanjuju i snižavaju prag boli.

Druga hipoteza sugerira da vagusni nerv igra ulogu u meteoropatiji. Nedavna Libellusova istraživanja su pokazala da aurikularna akupunktura smanjuje simptome izazvane vremenskim prilikama kod ljudi. Kada nema znakova oluje, koja bi mogla biti udaljena hiljadama kilometara, ljudi s meteoropatijom mogu je osjetiti kroz elektromagnetno polje.

Najčešći simptomi su:

glavobolja,

bol u zglobovima,

bol u kostima,

vrtoglavica,

mučnina,

nesanica,

promjene raspoloženja ili nagle promjene raspoloženja,

pojačan hronični i reumatski bol,

bol u predjelu starih povreda.

Simptomi se obično smanjuju kada se vrijeme promijeni i mogu se vratiti različitim intenzitetom tokom narednih promjena. Intenzitet simptoma se povećava prije ili nakon promjene vremena, a ne tokom same promjene.