Ukoliko je sjedenje ispred ekrana veći dio dana vaša svakodnevica, velike su šanse da imate problema sa očima i vidom, a kao najčešće tegobe mogu se javiti - glavobolja, suve ili crvene oči i zamagljen vid.

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Stručnjaci upozoravaju da je to opasnost koja prijeti mnogima u digitalnom društvu, te da bi trebalo uz savjete ljekara da radimo na sprečavanju ozbiljnih komplikacija.

Direktorka Bolnice za rehabilitaciju vida u Masačusetsu Ejmi Vots navodi dva razloga zbog kojih gledanje u ekran uzrokuje zamagljen vid. Jedan od njih je to što se ispred ekrana mnogo manje trepće, nego kada se ne fokusiramo na njega.

„Naši kapci su kao brisači na automobilu. Oni se staraju da površina oka bude glatka i čista. Kada ne trepćemo dovoljno, kao da se kapi kiše gomilaju na šoferšajbni, što otežava vidljivost“, ističe ljekarka.

Drugi razlog je, kako kaže, činjenica da se mišići u očima umaraju nakon nekoliko sati „treniranja fokusa“ na fiksnu tačku.

„Svi mišići moraju da rade savršeno, da bi se jasno vidjelo. Umaraju se kako dan odmiče, pogotovo ako je pogled fiksiran, što dovodi do slabljenja jasnog vida“, objašnjava Votsova.

Ovi problemi mogu dovesti do privremenog zamagljenog vida i niza drugih simptoma, upozoravaju stručnjaci, uključujući glavobolje, kao i crvenilo, svrab, umor ili opštu nelagodnost u očima.

Kako da izbjegnemo „digitalno naprezanje“?

Pravljenje pauza tokom dana je najvažnija stvar koju stručnjaci navode, najčešće predlažući da se pridržavamo pravila 20/20/20, koje kaže da svakih 20 minuta treba da gledamo najmanje 20 stopa (oko šest metara) u daljinu, bar 20 sekundi.

Međutim, nedavna istraživanja sugerišu da čak ni pomenuta metoda možda nije dovoljna da se izbjegne „digitalno naprezanje“ očiju i da duže pauze – recimo, petominutna pauza svakog sata – mogu poboljšati stanje.

„Sve u svemu, savjet je da pravite pauze. Ne fokusirajte se na ekran računara osam sati bez prestanka. Pauze pomažu da promijenite fokus i dozvolite očnim mišićima da se malo odmore“, kaže Votsova.

Dodaje da kapi za oči takođe mogu pomoći u borbi protiv suvoće koja dolazi od smanjenog treptanja i da je najbolje kada se koriste preventivno, nego tek kada počnemo da lečimo simptome koji se pojave.

„Ako imate zamagljen vid na kraju dana, stavljajte kapi svakih nekoliko sati tokom dana. Provjeravajte osvjetljenje ekrana i da li je čist. Prljav ekran otežava vašim očima da se fokusiraju, pa se brže zamaraju“, ističe Votsova.

Koliko zaštitne naočare mogu pomoći?

Stiven Rid, predsjednik Američkog optometrijskog udruženja, smatra da još uvijek nema dovoljno istraživanja koja mogu sa sigurnošću tvrditi da li nas zaštitne naočare zaista štite.

„Najbolje što mogu da kažem je da ‘ne boli’, a neke objavljene studije sugerišu da zaštitne naočare ne čine mnogo za ublažavanje naprezanja očiju“, kaže Rid.

Daglas Vizner, šef odejljenja za kataraktu i primarnu njegu očiju klinike u Filadelfiji, kaže da je važno ograničiti vrijeme ispred ekrana prije spavanja, jer korišćenje uređaja noću može ometati san.

Vizner poručuje da ne treba da brinemo previše, jer zamor očiju nije signal većeg problema ili oštećenja, već razumljiva nuspojava korišćenja očiju na način koji nije u skladu sa tim kako je predviđeno da rade.

„Redovno, uporno ili ozbiljno naprezanje očiju može biti znak lakših problema sa vidom“, kaže Rid dok Vizner ističe da treba provjeriti da li su simptomi uznemirujući ili se uklanjaju jednostavnim rješenjima kao što je pravljenje pauze i korišćenje kapi za oči.

Kada se djeca žale na simptome kao što su zamagljen vid i nelagodnost u očima nakon upotrebe tableta, shvatite ih ozbiljno, savjetuje Rid. Dodaje da neke studije sugerišu da upotreba ekrana može doprinijeti kratkovidosti kod djece čije se oči još uvijek razvijaju, tako da je važno da sve simptome provjeri ljekar.