Jedna naizgled bezazlena navika, koju svakodnevno praktikuju milioni ljudi, mogla bi negativno uticati na zdravlje mozga i sposobnost pamćenja, upozorava neurolog dr. Ramon Velasquez. Dobra vijest je da već i mala promjena u ponašanju može pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija.

Foto: Ilustracija/ Pexelas

Radi se o jedenju bez pažnje – konzumiranju hrane dok istovremeno gledamo televiziju, skrolamo društvene mreže ili radimo na računaru. Takva rastresenost tokom obroka može, naročito nakon četrdesete godine, ubrzati slabljenje pamćenja.

“Većina ljudi nije svjesna koliko često ovakvo ponašanje ponavljaju tokom dana, a još manje njegovih posljedica na mozak,” ističe dr. Velasquez, savjetnik za neurologiju pri Mind Lab Pro.

Mozak i probava – usko povezani

Veza između nesvjesnog jedenja i kognitivnog pada jača je nego što mnogi pretpostavljaju. Kada jedemo “na autopilotu”, mozak ne učestvuje aktivno u procesu prehrane.

“Probava zapravo počinje u mozgu, a ne u želucu,” objašnjava Velasquez. “Pogled na hranu, njezin miris i iščekivanje zalogaja pokreću složene kognitivne procese koji pripremaju tijelo na optimalnu apsorpciju hranjivih supstanci.”

S godinama naš mozak postaje sve ranjiviji na upalne procese i oksidativni stres, koji su dodatno pogoršani lošim prehrambenim navikama. Nesvjesno prejedanje često vodi i do konzumacije prevelikih količina prerađene hrane bogate šećerima i nezdravim mastima – što ubrzava kognitivno propadanje.

Kako zaštititi pamćenje?

Dr. Velasquez predlaže nekoliko jednostavnih, ali efikasnih promjena:

Odvojite vrijeme i prostor za obrok: Jedite za stolom, daleko od televizora, računara i mobitela. Fokusirajte se isključivo na hranu.

Usporite: Svaki obrok trebao bi trajati barem 20 minuta. Svjesno žvakanje i male pauze između zalogaja pomažu mozgu da pravovremeno registrira sitost, čime se jačaju i memorijske funkcije.

Aktivirajte sva osjetila: Prije nego što počnete jesti, posmatrati boje, mirise i teksturu hrane. Obratite pažnju na ukuse dok žvačete. Aktiviranje više osjetila tokom jela stimulira rad mozga i podržava stvaranje čvrstih neuronskih veza.

Mozak čini tek 2% mase tijela, ali troši čak 20% naše energije,” naglašava Velasquez. “Zato kvaliteta hrane koju unosimo, kao i pažnja koju pridajemo načinu na koji jedemo, igraju ključnu ulogu u održavanju kognitivnih sposobnosti.”

Male promjene, velike koristi

Uvođenjem svjesnijih prehrambenih navika, naročito nakon četrdesete godine, možemo značajno usporiti kognitivno starenje, ojačati pamćenje i sačuvati mentalnu vitalnost za budućnost. Svjesno jedenje, na kraju, nije samo briga o tijelu – već i ulaganje u zdravlje uma.