Klinički centar Crne Gore (KCCG), u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i uz podršku Instituta “Robert Koh” iz Berlina, uspješno je organizovao simulacionu vježbu posvećenu jačanju pripremljenosti bolnice za odgovor na vanredne situacije, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

 

 

Foto: Arhiva /Kolektiv.me

Ističe se da je riječ o prvoj simulacionoj vježbi ovog tipa ikada održanoj u KCCG.

Iz KCCG su rekli da je cilj vježbe bio unaprjeđenje spremnosti te najveće zdravstvene ustanove u državi da odgovori na vanredne situacije, obezbijedi kontinuitet esencijalnih zdravstvenih usluga i ojača koordinaciju u kriznim okolnostima.

Vježba, kako su naveli, predstavlja sastavni dio šire podrške SZO jačanju otpornosti zdravstvenog sistema Crne Gore.

Direktor KCCG Aleksandar Radović je zahvalio SZO i Institutu “Robert Koh” na podršci u organizaciji vježbe, naglašavajući njen značaj za jačanje kapaciteta pripremljenosti i operativne spremnosti za odgovor na vanredne situacije.

On je istakao da simulaciona vježba direktno doprinosi sprovođenju nacionalnih zdravstvenih prioriteta.

“Sprovođenjem ove simulacione vježbe i izradom Plana upravljanja vanrednim situacijama, KCCG daje nemjerljiv doprinos u realiizaciji Strategije Vlade Crne Gore za unaprjedjenje zdravstva 2023-27 i jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema za pripremljenost i odgovor na vanredne situacije”, naveo je Radović.

On je posebno naglasio važnost i IPA CARE projekta, finansiranog od Evropske unije (EU), koji je omogućio formiranje Tima za medicinske vanredne situacije, sastavljenog od osoblja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i KCCG.

Kroz ovaj projekat, prema riječima Radovića, nabavljena su dva potpuno opremljena sanitetska vozila, od kojih će jedno biti stavljeno na raspolaganje KCCG.

Radović je najavio i formiranje Odbora za implementaciju Plana upravljanja vanrednim situacijama, koja će biti zadužena za identifikovanje potencijalnih rizika i obezbjeđivanje adekvatnog nivoa spremnosti za odgovor na vanrednu situaciju.

“Posvećeni smo tome da preduzmemo sve potrebne korake kako bismo Plan sproveli u djelo i bili spremni za narednu vanrednu situaciju. Jasno je, više nije pitanje da li će se desiti naredna vanredna situacija, već kada”, istakao je Radović.

Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović, naglasila je da je spremnost bolnica za vanredne situacije ključna ne samo za odgovor na krize, već i za pružanje zdravstvene zaštite svakoga dana.

“Spremnost bolnica za vanredne situacije znači da svaka osoba koja uđe u bolnicu može računati na bezbjednu, pouzdanu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu — u svakodnevnim uslovima, ali i tokom vanrednih situacija”, kazala je Brajović.

Ona je podsjetila da su bolnice okosnica otpornog zdravstvenog sistema, navodeći da je priča o pripremljenosti bolnica za vanrednu situaciju istovremeno priča i o univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti i priča kako se gradi i čuva povjerenje u zdravstveni sistem.

“Ova simulaciona vježba je prilika da testiramo sistem prije nego što nas život stavi na probu. Ovo je prilika da se jača timski rad, identifikuju neuralgične tačke u sistemu pripremljenosti i rekalibrira sistem odlučivanja”, istakla je Brajović.

Kako je kazala, ulažući u pripremljenost bolnica za vanredne situaciju, ulaže se u snažan zdravstveni sistem i očuvanje života građana.

Brajović je pohvalila liderstvo Radovića na jačanju kapaciteta zdravstvene sigurnosti, ističući da njegova vizija i posvećenost omogućava napredak KCCG u oblasti pripremljenosti za odgovor na vanredne situacije.

“Privilegija je biti partner KCCG i podržati ekspertski i finansijski izradu Plana upravljanja vanrednim situacijama, a posebno kada je očigledna namjera menadžmenta KCCG da se ovom Planu “udahne život” i obezbijedi njegova puna implementacija”, dodala je Brajović.

Ona je rekla da se nada da KCCG može postati nacionalni model spremnosti na vanredne situacije.

Iz KCCG su kazali da ih je SZO podržala u izradi sveobuhvatnog Plana upravljanja vanrednim situacijama, koji predstavlja strukturirani okvir za, između ostalog, obezbjeđivanje kontinuiteta esencijalnih zdravstvenih usluga, zaštitu pacijenata i osoblja, Jačanje spremnosti prije vanrednih situacija i povratak normalnom radu nakon krize.

Kako su istakli, više procjena ukazalo je na potrebu jačanja pripravnosti bolnica u Crnoj Gori.

“Zajednička eksterna evaluacija, koju je 2019. godine sprovela Vlada Crne Gore uz podršku SZO, identifikovala je potrebu za pisanim smjernicama, planovima odgovora na vanredne situacije i standardnim operativnim procedurama (SOP) za zdravstvene ustanove”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je procjena bezbijednosti bolnica, koju su sproveli Ministarstvo zdravlja i SZO, pokazala da sedam bolnica u Crnoj Gori ima nizak do umjeren kapacitet da održi esencijalne zdravstvene usluge tokom katastrofa ili javnozdravstvenih vanrednih situacija.

“Ključni uočeni nedostaci uključuju: nepostojanje bolničkih planova pripremljenosti i odgovora specifičnih za ustanovu, nedostatak SOP, neadekvatnu opremu i logistiku za vanredne situacije, ograničen broj obučenog kadra za upravljanje vanrednim situacijama i nedovoljno jasne i pisane protokole koordinacije i komunikacije”, dodaje se u saopštenju.