Zašto brzinomjeri u automobilima prikazuju veću maksimalnu brzinu od stvarne?

Foto: Ilustracija/Pixabay

Mnogi vozači su se barem jednom zapitali zbog čega brzinomjer u automobilu pokazuje znatno veću maksimalnu brzinu od one koju vozilo u stvarnosti može dostići.

Dobar primjer je Volkswagen Up, koji u pojedinim verzijama jedva prelazi 160 km/h, dok skala na instrument tabli ide čak do 220 km/h.

Razlog za to nije slučajan. Proizvođači instrumente često dizajniraju tako da se brzine između 100 i 130 km/h nalaze u centralnom i najpreglednijem dijelu skale. Na taj način vozač lakše i brže očitava brzinu tokom svakodnevne vožnje na autoputu.

Osim praktičnosti, tu je i marketinški efekat. Kada i mali gradski automobil ima brzinomjer koji završava na 220 km/h, stvara se utisak da vozilo raspolaže boljim performansama nego što motor zapravo može pružiti.

Važan faktor je i ušteda u proizvodnji. Mnogi proizvođači koriste istu instrument tablu za više verzija istog modela – od osnovnih do snažnijih motora. Umjesto razvoja različitih skala za svaku verziju, jednostavnije je i jeftinije koristiti jedan univerzalni brzinomjer.

Zato nije neobično da i automobil sa 80 KS ima skalu koja “obećava” brzine rezervisane za znatno jače modele – iako ih u praksi nikada neće dostići.