Hodanje između 2.000 i 10.000 koraka svakog dana, smanjuje rizik od srčanih bolesti i raka i smanjuje vjerovatnoću prerane smrti za najmanje deset odsto.

Foto: Ilustracija/ Pixabay.com

Uprkos povišenom nivou zdravstvene svijesti, prepunih teretana i potrebe da se zarad zdravlja vježba, jedina aerobna aktivnost koja stvarno rijetko da dobija ikakve zasluge je - hodanje.

Iako hodanje pruža mnoge prednosti za mentalno i fizičko zdravlje kao i druge aerobne vježbe – ali sa daleko manje napora i opterećenja za telo - ono je nekako palo u zapećak.

Hodanje je važan oblik vežbanja iz mnogo razloga, ali njegova primarna prednost je što je dobro za srce. Hodanje podstiče bolju cirkulaciju, snižava krvni pritisak i broj otkucaja srca, a i poboljšava srčani minut – sposobnost srca da pumpa krv po cijelom tijelu.

Foto: Ilustracija/ Pixabay.com

Dvije nedavne studije koje je objavio Journal of the American Medical Association pokazuju da hodanje između 2.000 i 10.000 koraka svakog dana smanjuje rizik od srčanih bolesti i raka i smanjuje vjerovatnoću prerane smrti za najmanje deset odsto.

Hodanje je vježba sa malim opterećenjem, laka je za zglobove, što je čini odličnom opcijom za ljude sa problemima sa kolenima, gležnjevima ili kukovima - ističe dr Ostin Gontang.

"Hodanje ne zahtjeva posebnu opremu, članstvo u teretani ili obuku, ono je dostupno svima i lako se može uključiti u vašu svakodnevnu rutinu.

Prednosti hodanja

Osim povećanja broja otkucaja srca i kardiovaskularnih prednosti koje dolaze od hodanja, pokazalo se da ova praksa podstiče metabolizam, poboljšava nivo holesterola, smanjuje rizik od moždanog udara, jača kosti i povećava nivo energije.

"Pošto hodanje pomaže u jačanju mišića u donjem dijelu tijela, ono takođe može da utiče na smanjenje bola od artritisa u kolenu i kuku", kaže dr Majkl Frederison sa Univerziteta Stanford.

Foto: Ilustracija/ Pixabay.com

Istraživanje takođe pokazuje da hodanje oko 10.000 koraka dnevno smanjuje rizik od demencije za neverovatnih 50 odsto i može da smanjiti rizik od drugih hroničnih bolesti kao što je dijabetes.

"Pored takvih fizičkih prednosti, dokazano je da hodanje poboljšava spoznaju, san i mentalno zdravlje, uključujući raspoloženje i samopoštovanje", dodaje specijalista za fizikalnu medicinu Šelbi Džonson.

Da li je hodanje dovoljno?

Dok vam hodanje neće dati toliko aerobne vježbe kao trčanje, dokazano je da podiže broj otkucaja srca dovoljno da se smatra značajnom vježbom - kaže Frederison.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta kao što je brzo hodanje u trajanju od 150 minuta svake nedjelje – što je ekvivalentno 30 minuta svakog radnog dana.

"Ako neko želi zahtjevniji trening, hodanje uvijek da se pridoda veći intenzitet uključivanjem brda ili nagiba", sugeriše Džonson.

Može li hodanje da pomogne u mršavljenju?

Postoje dobre vijesti i za šetače koji se nadaju da će izgubiti nekoliko kilograma.

"Kako hodanje povećava broj otkucaja srca i pomaže vam da radite na više mišićnih grupa u isto vreme, apsolutno sagorijevate kalorije i gubite na težini ako to često radite. Ako se i samo znojite, i dalje sagorjevate kalorije", ističe Frederison.

Iako broj sagorjenih kalorija zavisi od faktora kao što su teren, udaljenost i brzina, brza šetnja može da sagori do 300 kalorija na sat.

"Ipak, iako hodanje može da vam pomogne da uđete u bolju formu, gubitak težine obično se najbolje postiže opštim zdravim načinom života", ističe Džonson i objašnjava da to znači dovoljno fizičke aktivnosti, zdrava ishrane i drugi faktori kao što su "dovoljno sna".