Utorak, 22.10.2024 | 13:51
IZVOR: una.rs

TRIKOVI za prepoznavanje PRAVE KAFE: Bez greške otkrijte da li ima surogate

Kafa...




Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Jutarnji rituali su za sve nas različiti, međutim, oko jednog zajedničkog se svi mogu složiti – prva jutarnja kafa. Bez obzira na kasnije aktivnosti u toku dana, da li će neko otići na posao, fakultet ili jednostavno uživati na svojoj terasi, svi se mogu poistovetiti sa započinjanjem dana uz šoljicu kafe.

Pored prve, u toku dana ćemo sigurno popiti još nekoliko šoljica ovog, naširoko popularnog napitka, pripremanog na različite načine.

Svako ko redovno pije kafu sebe može smatrati stručnjakom u prepoznavanju kvaliteta kafe koji mu odgovara. Koliko puta vam se desilo da već pri prvom gutljaju pomislite da je previše gorka, tanka, kisela ili pak čudnog mirisa? A kada se nađete u takvoj situaciji i kada prepoznate da nešto nije u redu sa ukusom vaše kafe, vjerujte svom čulu jer vam verovatno govori dobro. Pojedini proizvođači, zbog rasta cijene sirove kafe i visokih troškova proizvodnje, koriste dodatke poput cikorije, ječma, žira ili graška. Ovi surogati su od davnina korišćeni, ali njihova upotreba postaje učestalija upravo u vrijeme poskupljenja i ekonomskih kriza izazvanih različitim ekološkim i političkim dešavanjima u svijetu.

Ako, pak, ne verujete svojim čulima u potpunosti, postoje načini na koje možete prepoznati da li vaša kafa sadrži surogate ili ne. Za početak, ukus i miris kafe sa dodacima je drugačiji, neutralniji, dok je pena jedva primjetna. Cikorija je jedan od surogata koji se najčešće koristi i koji je izuzetno teško prepoznati, međutim, u slučaju da osjetite da vaša kafa miriše na „pečene i zagorele“ žitarice, budite sigurni da sadrži upravo ovu kulturu. Sličnu aromu ima i ječam, koji kao surogat omiljenom napitku daje previše skatku notu, punu glutena, zbog čega je kafa neutralna ili slabijeg intenziteta, za razliku od one koja se pravi od čistog zrna.

Ukusi prave kafe su skladno složeni, te ona nije ni previše gorka, a slatkasta aroma ne postoji. Dodatno, glavni pokazatelj prisustva surogata može biti cijena pakovanja, kao i sama deklaracija. Proizvođači čija je kafa napravljena od 100% najboljeg zrna, prinuđeni su da podignu cijenu upravo zbog različitih klimatskih, geopolitičkih i logističkih prilika koje utiču na nju.

Potrebno je naglasiti i da su potrošači zaštićeni Pravilnikom o deklarisanju iz 2022. godine. Pravilnik obevezuje proizvođače da na ambalaži, na vidljivom mjestu, navedu surogate, ukoliko ih proizvod sadrži. Pored toga, potrebno je navesti i o kojim je dodacima riječ. Ukoliko postoji trag surogata, taj proizvod se ne može deklarisati kao kafa, što je još jedan pokazatelj pri kupovini.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

“Ajkule” lako protiv Kazahstana na startu turnira na Malti

Utorak, 07.04.2026 | 17:43

Crnogorski vaterpolisti imali su uspješan start na kvalifikacionom turniru za Svjetski kup na Malti.  

Spajić: 30 miliona eura uloženih u Air Montenegro nijesu trošak nego investicija

Utorak, 07.04.2026 | 17:22

30 miliona eura uloženih u Air Montenegro nijesu trošak nego investicija, kazao je na mreži X premijer Milojko Spajić.  

Krivolov na Godinju: U vodu vraćeno 70 kilograma ribe

Utorak, 07.04.2026 | 17:01

U rejonu Godinja danas su uklonjene mreže a u vodu vraćeno oko 70 kilograma ribe, objavljeno je na Facebook stranici Nacionalnih parkova Crne Gore.  

Vujović: Identitet se čuva trajanjem kroz zajednicu, jezik i stvaralaštvo

Utorak, 07.04.2026 | 18:09

Identitet se čuva trajanjem kroz zajednicu, jezik i stvaralaštvo, zato je savremeni položaj Roma u Crnoj Gori obaveza društava koje treba da aktivno radi na jednakosti, vidljivosti i punom učešću romske zajednice u svim oblastima društvenog života.    

Stanić: Nije vrijeme da neke srbijanske partijice predlažu uvođenje raznih zastava, cijena nafte ključno pitanje za građane

Utorak, 07.04.2026 | 17:37

Tema kojom bi donosioci odluka u Crnoj Gori danas trebalo da se bave je traženje načina da se građani i privreda zaštite od ekonomske krize koja prijeti zbog otežanog snabdijevanja naftnim derivatima, a ne da šalju poruke da drže situaciju pod kontrolom iako ništa ne preduzimaju, poručio je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.

Knežević: Nek je srećna kripto-lopovsko-porno Vlada; Marković: Spajić je veći Srbin od vas

Utorak, 07.04.2026 | 16:13

Prijedlog DNP-a da na dnevni red budu uvrštene izmjene Zakona o državnim simbolima, kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava, nije izglasan u parlamentu.Za je glasao 21 poslanik, 23 su bila protiv, a uzdržano je bilo 13 poslanika.

SDT: Hapšenja u Baru i Budvi zbog pranja novca i droge

Utorak, 07.04.2026 | 16:48

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje izvršava hitne dokazne radnje prema više lica u Baru i Budvi, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela pranje novca i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.     

Okončan dokazni postupak: Odluka o razrješenju Mirjane Popović u četvrtak

Utorak, 07.04.2026 | 16:36

Na sjednici Sudskog savjeta završen je dokazni postupak o zahtjevu za razrješenje predsjednice Apelacionog suda Mirjane Popović, koji je podnijela šefica Vrhovnog suda Valentina Pavličić. Predsjednice Apelacionog i Vrhovnog suda dale su završne riječi.

Dojave o bombama u OŠ "Sutjeska" i Gimnaziji "Slobodan Škerović", policija na terenu

Utorak, 07.04.2026 | 15:45

Dojave o postavljenim bombama stigle su danas u Osnovnoj školi "Sutjeska" i Gimnaziji "Slobodan Škerović", gdje je nastava prekinuta.  

Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost za tri kamenoloma u Boki uprkos UNESCO preporukama

Utorak, 07.04.2026 | 16:00

Dok UNESCO traži trajnu zabranu eksploatacije kamena u zoni svjetske baštine, Agencija za zaštitu životne sredine donosi rješenja kojima se daje saglasnost za otvaranje i eksploataciju kamenoloma u Boki Kotorskoj. Samo krajem marta ove godine izdata su najmanje dva takva rješenja – za lokacije Krivošije – Kotor i „Stupne“ – čime se otvara pitanje da li država istovremeno vodi dvije potpuno suprotne politike: jednu prema UNESCO-u, a drugu prema investitorima.