Petak, 24.01.2025 | 13:59
IZVOR: RTS, the guardian

Miris ima ogroman UTICAJ na naše misli i raspoloženje - VRIJEDI mu posvetiti više PAŽNJE

Ako ste nedavno bili na odmoru, da li mislite da biste mogli da se sjetite i opišete kako je to mjesto mirisalo? Vjerovatno ne razmišljate često o tome, pa ipak, čini se da karakterističan miris nekog mjesta sadrži njegovu posebnu suštinu. Fotografije ne mogu zaista da nam vrate taj osjećaj da smo tamo, ali miris ima tu moć.




Foto: Ilustracija/ Pixabay

Naše čulo mirisa razvija se prije nego što se rodimo i snažno je povezano sa moždanim centrima povezanim sa stvaranjem novih sjećanja i opažanjem emocija i tjelesnih senzacija. Zahvaljujući tome, mirisi ih mogu spojiti, formirajući živopisna lična sjećanja. Većina nas ima mirise koji djeluju kao okidač, prenoseći nas u drugo vrijeme i mjesto. Za nekoga je to morski povetarac leti, za drugog to mogu biti gradski mirisi kafića, izduvnih gasova ili vrućeg trotoara po sunčanom danu.

Prust je bio u pravu kada je napisao da mirisi sadrže „ogromnu strukturu sećanja“.

Danas se čini da je miris najmanje cjenjen od naših čula. Nije uvjek bilo tako. Njegova moćna uloga u stvaranju ličnih iskustava iskorišćena je u vjerskim ritualima antičke i srednjovjekovne Evrope.

Tamjan je, kako se vjerovalo, pomogao da se duhovi pokojnika prenesu do neba, i koristio se za prizivanje božanskog. Mirisi prirode bili su centralni dio života ljudi kada su živeli od zemlje i blizu stoke. Vjekovima su se loši mirisi smatrali prenosiocima bolesti (pojam koji se naziva teorija mijazme), a samo prijatni su mogli da zaštite od njih.

Zato su ljekari tokom epidemije kuge koristili maske u obliku kljuna punjene suvim cvijećem kako bi ih zaštitile od potencijalno smrtonosnih mirisa oboljelih. Danas su okruženja bez mirisa postala ideal kome se teži, a čini se da na mirise obraćamo manje pažnje nego ikada ranije. Na taj način, međutim, propuštamo niz prednosti.

Miris čini ključni dio mnogih naših najvažnijih iskustava. Emocionalna vezanost i želja za romantičnim partnerom, na primjer, u iznenađujućoj mjeri zavise od mirisa. I naš apetit, takođe, a signali iz nosa usmjeravaju naš mozak ka ukusnoj, raznovrsnoj, ali i kaloričnoj hrani. Dok se uživanje u hrani i piću često pripisuje ukusu, u stvari se uglavnom radi o mirisu.

Aroma hrane se oslobađa u ustima i transportuju preko našeg jednjaka do nosne šupljine gdje možemo da osjetimo njen miris, ali sve to nekako doživljavamo kao da se dešava u ustima i to nazivamo degustacijom, čudnom pojavom poznatom kao „oralni referal“. Ali ako zapušimo nos dok jedemo, primjetićemo kako većina ukusa nestaje.

I dok miris može djelovati kao snažan podsticaj da se sjećamo prošlosti, on nas takođe uranja u ovde i sada. Nedavno nas je na to podsetila pandemija kovida 19 zbog koja je prouzrokovala da skoro 30 miliona ljudi izgubi čulo mirisa.

Rijetko razmišljamo o tome kako obraćanje pažnje na mirise čini da se osjećamo življe, ali oni koji su izgubili čulo mirisa često kažu da se osjećaju otuđenim od stvarnosti, kao da gledaju svijet na ekranu. Ovo u velikoj mjeri povećava rizik da postanu depresivni.

Na sreću, naša sposobnost mirisa može se da se poboljša. Obuka mirisa ima pozitivne efekte na ljude koji se oporavljaju od oštećenja izazvanih virusima, ali takođe može povećati kognitivni kapacitet i opšte blagostanje, posebno kako starimo.

Ova vrsta treninga obično uključuje mirisanje prijatnih mirisa visoke koncentracije kao što su limun, karanfilić, ruža i eukaliptus u trajanju od ukupno oko pet minuta, i promenu mirisa svakih 20 sekundi, svako jutro i veče tokom najmanje četiri mjeseca. Neki rezultati istraživanja ukazuju da obuka čula mirisa može čak da smanji simptome depresije i poboljša kognitivne performanse kod ljudi sa demencijom, ali je potrebno više istraživanja.

U jednoj studiji na malom uzorku, učesnici su igrali igru pamćenja u kojoj je cilj bio da pronađu odgovarajuće parove čaja među 24 identične limenke. U početku im je bilo jako teško da uspiju, ali su ubrzo postali osjetljiviji. U stvari, nakon 40 dana treninga u trajanju od oko 10 minuta dnevno, postali su dobri kao profesionalni stručnjaci za vino. Postali su bolji u opisivanju mirisa rečima, što je većini ljudi teško. Učesnici su takođe rekli da ih je obuka za mirise učinila svjesnijim i mirisa okruženja.

Daleko od laboratorije, istraživanja su pokazala da je uranjanje u mirise šume, mora ili zemlje nakon kiše posebno dobro za nas. Postoje dokazi da nam pomaže da regulišemo emocije i smanjimo nivo stresa i anksioznosti. Naučnici sada vjeruju da, za one koji učestvuju u japanskoj tradiciji „šumskog kupanja“ Šinrin-Joku, neki od mirisnih molekula koje emituje drveće mogu imati direktne, pozitivne efekte na nivoe upale.

Gdje god da se nalazimo, još uvjek možemo da izvučemo neku korist vježbanjem „hodanja po mirisu“ – da puštamo nos da nas vodi kroz novo okruženje, obraćajući pažnju i zapisujući i razgovarajući o svim mirisima na koje nailazimo. Šetnja po mirisu uliva osjećaj povezanosti, čineći da shvatimo da sva mjesta imaju svoj karakterističan „mirisni pejzaž“ oblikovan njihovom jedinstvenom prirodom, istorijom i kulturom.

Uvjek je vrijedno obratiti pažnju na miris pejzaža u kome se nalazimo, jer on verovatno oblikuje naše misli, osjećanja i raspoloženja, bilo da smo toga svjesni ili ne. Miris povezuje mnoge aspekte onoga ko smo kao nijedno drugo čulo, budi naše emocije i nagone, i ponovo stvara uspomene.

Ukratko, negovanje boljeg razumevanja mirisa sa kojima se susrećemo – praćenje, opisivanje i pamćenje ovih ponekad maglovitih, ali moćnih sugestivnih znakova – znači bolje razumijevanje sebe.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Zašto su kućni ljubimci korisni za fizičko i mentalno zdravlje vaše djece?

Nedjelja, 13.09.2026 | 15:20

Ukoliko razmišljate da udomite novog kućnog ljubimca, stručnjaci ističu da odrastanje uz kućne ljubimce čini čuda za fizičko zdravlje djece.

Zašto jedemo kada nismo gladni? Niz psiholoških faktora krije se iza ove navike

Četvrtak, 07.05.2026 | 16:30

Kada se suočimo sa viškom kilograma, često se zapitamo: "Kako se ovo desilo?". Često se javlja i osjećaj da se više ne prepoznajemo u ogledalu.

Postpraznični blues – Januar je gotov, jeste li spremni za februar?“

Srijeda, 28.01.2026 | 11:16

Nakon praznika, usporenog ritma, kasnih buđenja i manje obaveza, povratak poslu mnogima je teži nego što su očekivali. Fokus slabi, motivacija kasni, a energija je „na rezervi“.

Zašto se ne razumijemo: najčešće greške u komunikaciji i kako da ih izbjegnemo

Subota, 17.01.2026 | 14:56

Često imamo sklonost da mislimo kako je komunikacija lakša nego što jeste, ili da je to nešto što prirodno dobro radimo, a ne vještina koja se može usavršavati i kojoj možemo svjesno posvetiti pažnju. Ako poboljšamo svoje komunikacijske vještine, gotovo svaki aspekt našeg života imaće koristi. Komunikolozi izdvajaju neke uobičajene loše navike koje bi trebalo da ostavimo u prošlosti – i objašnjavaju zašto.

Način na koji govorimo može da otkrije poremećaj ličnosti – navode istraživači

Nedjelja, 28.12.2025 | 18:05

Da li je moguće uočiti disfunkciju ličnosti iz nečijeg svakodnevnog govora i upotrebe riječi?

Da li PONEDJELJAK donosi PRESTANAK PADAVINA? Pročitajte šta meteorolozi kažu

Nedjelja, 22.11.2026 | 15:33

Tokom poedaljka nas očekuju padavine u ranim i jutarnjim satima koje će  postepeno slabiti, tako da se sredinom dana u južnim, a u sjevernim poslijepodne očekuje prestanak padavina.

Bečić: Budva zaslužuje razvoj koji prati njene potencijale i potrebe građana

Nedjelja, 22.11.2026 | 15:26

Povodom 22. novembra, Dana opštine i Dana oslobođenja Budve, upućujem najsrdačnije čestitke rukovodstvu Opštine, odbornicama i odbornicima, kao i svim građankama i građanima Budve, saopštio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić.

Plenkovićev posebni savjetnik: “S Crnom Gorom nema pregovora, a ni Srbiji popustiti nećemo”

Nedjelja, 22.11.2026 | 15:05

Bivši ministar vanjskih poslova i posebni savjetnik premijera Hrvatske, Mate Granić, u razgovoru s HRT-ovim voditeljem Petrom Vlahovom analizirao je susret čelnika Kine, SAD-a i Rusije, europski put Crne Gore te odnose Hrvatske i Srbije nakon Vučićevog poraza.

Kventin Tarantino dobio treće dijete

Nedjelja, 22.11.2026 | 14:39

Američki reditelj Kventin Tarantino i njegova supruga, pjevačica i manekenka Danijela Pik Tarantino, dobili su sina, potvrđeno je za magazin "People".

Novi nastavak filma “Sam u kući” stiže iz Diznija, Makoli Kalkin se vraća franšizi

Nedjelja, 22.11.2026 | 14:06

Novi nastavak kultnog filma “Sam u kući” u ranoj je fazi razvoja u kompaniji Disney, a u projekat su uključeni i Makoli Kalkin, Set Rogen i Evan Goldberg.

Uklonjeno ime Zorana Džimija Gopčevića sa kotorskog bazena

Nedjelja, 22.11.2026 | 13:43

Sa objekta Gradskog bazena u Kotoru uklonjena je tabla sa imenom proslavljenog kotorskog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića.

Vuković sjutra odgovara na pitanja poslanika

Nedjelja, 22.11.2026 | 13:23

Nastavak Treće posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore zakazan je za sjutra.

"Nervira me što radim svaki vikend, ali moram zbog sina": Boban Rajović otkrio zašto ne usporava

Nedjelja, 22.11.2026 | 13:14

Žrtvovao se da porodica ništa ne osjeti.

Naučnici razvili posebne čarape koje smanjuju napor pri hodanju

Nedjelja, 22.11.2026 | 12:53

Naučnici su razvili posebne čarape koje povećavaju čvrstinu svoda stopala i smanjuju potrošnju energije tokom hodanja. Istraživanje je pokazalo da bi ovo jednostavno rešenje moglo da pomogne ljudima da hodaju duže i uz manje napora

Ibrahimović i Kos u Atini na sastanku posvećenom evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana

Nedjelja, 22.11.2026 | 12:36

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra, 23. novembra, na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona, koji će biti održan u Atini, na poziv grčkog ministra vanjskih poslova Jorgosa Gerapetritisa.