Ponedjeljak, 27.01.2025 | 12:50
IZVOR: rts.rs

Telepatija - Mit ili stvarnost? Kako DOKAZATI njen postojanje ili nepostojanje?

Kada bismo mogli da prenesemo svoje misli nekom drugom ili kada bismo mogli da čitamo misli drugih i znamo o čemu razmišljaju – to bi bila telepatija. Nauka još mnogo toga ima da objasni, ali činjenica je da nema pouzdanih dokaza za postojanje telepatije. A da postoji, to bi sigurno oborilo mnoge prirodne zakone koje poznajemo.




Foto: Ilustracija/ Pixabay

Skeptici tvrde da nema dokaza za telepatiju. Dokazi postoje. Kontroverza leži u kvalitetu tih dokaza. Istorija parapsihologije je istorija neispunjenih želja. Kao da su nadohvat ruke, ali uvJek izmaknu.

Ali to nije sprečilo podkast pod nazivom The Telepathy Tapes (Zapisi o telepatiji) da početkom mjeseca dospije na vrh liste najslušanijih. U njemu se istražuje ovaj fenomen i iznose dokazi da autistična djeca koja ne govore, mogu da čitaju misli.

Kris Frenč, profesor emeritus psihologije na Univerzitetu u Londonu, autor knjige The Science of Weird Shit: Why Our Minds Conjure the Paranormal, karijeru je proveo istražujući i razotkrivajući paranormalne fenomene. Profesor objašnjava da je telepatija jedna od tri varijante ekstrasenzorne percepcije, ili ESP.

Jedna od njih je vidovitost, ideja da neki ljudi imaju sposobnost da znaju o budućim događajima prije nego što se dogode. Druga vrsta ekstrasenzorne percepcije su takozvani psihičkih detektiva koji kažu da znaju gdje će tijelo biti pronađeno ili da znaju ko je izvršio ubistvo iako očigledno nemaju načina da to saznaju preko svojih normalnih čula. A sama telepatija je navodna sposobnost direktnog kontakta um-um.

Poznato je da su mnogi ljudi iskusili ili bili svjedoci telepatije, međutim u pitanju je bila jedna vrsta mađioničarske vještine, takozvani mentalizam – koji je u suštini prevara i obmana. To je vještina koja prevarantima donosi korist, a dobra je i kao zabava. Ipak, kada je u pitanju ono što bi neko mogao da protumači kao pravu telepatiju, često se navode dokazi iz života. Na primjer, mnogi ljudi govore o telepatiji blizanaca, posebno identičnih blizanaca. Smatra se da oni imaju neku vrstu posebne psihičke veze, tako da, na primjer, iako su geografski udaljeni, i ne znaju šta onaj drugi radi, ali odjednom jedan osjeti neku vrstu bola, da bi se ispostavilo da je u tom trenutku drugi doživio nesreću.

Profesor Frenč napominje da to ostavlja jak utisak na ljude koji to dožive, i ima dubok uticaj na njih, ali da to zapravo ne nudi nikakav naučni dokaz.

Ono što nauka zna je da mozak radi na osnovu elektrohemije. Znamo da postoje električni impulsi u mozgu između neurona, i znamo da možemo da snimimo EEG sa površine kože glave. Ali u situacijama opisanim sa blizancima znači da ne postoji mogućnost da se prikupe ti impulsi sa bilo koje udaljenosti.

Kako je telepatija testirana u prošlosti

Tridesetih godina 20. vijeka počelo se sa sistematskim studijama velikih razmera. Pionir u ovoj oblasti bio je prof. Džozef Benks Rajan sa Univerziteta Djuk, utemeljivač parapsihologije, koji je vjerovao da svi imamo neku vrstu ekstrasenzornih sposobnosti, ali da je poterebna neka vrsta velikog uzorka da bi se to dokazalo.

Rajn je prvi počeo da koristi Zener kartice, koje je za potrebe istraživanja konstruisao psiholog Karl Zener. U pitanju je špil od 25 karata sa pet različitih simbola na njima – krug, kvatrat, tri talasaste linije, plus i zvijezda – i pet karata sa svakim od znakova unutar špila.

Karte se izmiješaju i okrenu licem prema dole. Kada se ispituje telepatska sposobnost, jedan ispitanik uzima jednu po jednu kartu i pokušava da telepatski prenese tu informaciju drugom ispitaniku, koji treba da zapiše koju kartu vidi njegov par. Kada se iscrpi cijeli špil karata, gleda se koliko je bilo pogodaka.

Vjerovatnoća da se slučajno pogodi je oko pet karata, a sve preko pet pogodaka se smatralo kao dokaz da se možda nešto dešava, a ne da je samo puko nagađanje.

Međutim, jedan od problema je što je sa takvom vrstom eksperimenta nemoguće razlikovati da li je u pitanju telepatija, u smislu kontakta um-um, ili možda vidovitost, ili prekognicija. Rajan je tvrdio da je postigao nevjerovatno značajne rezultate, ali drugi istraživači uglanovm nisu uspijevali da ih ponove.

Kako odagnati ometajuće signale

Istraživanja su od tada postala sofisticiranija, a jedno od najizazovnijih za skeptike su bile Gansfeldove studije. Pošlo se od pretpostavke da ako i postoji sposobnost ekstrasenzorne percepcije, to je vjerovatno veoma slab signal u poređenju sa mnogim pozadinskim informacijama koje su svuda oko nas, sve vrijeme, koje ih ometaju.

Dakle, ukoliko bi se ublažili ti pozadinski signali, ESP signal bi mogao da prođe. Da bi se to postiglo, jedan ispitanik – prijemnik – treba da legne na udoban ležaj, koji se nalazi u prostoriji u kojoj je temperatura jednaka tjelesnoj, pokrivenih očiju, dok sobu osvjetljava samo crvena sijalica. Tako da ukoliko otvori oči sve što će vidjeti je crveno platno. U ušima ima slušalice iz kojih dopire bijeli šum. Ispitanik će ući u veoma opušteno stanje i njegov um će se ispuniti slikama.

Osoba koja je pošiljalac nalazi se u udaljenoj prostoriji. U početnim studijama njemu bi nasumično izabrali jednu od četiri slike. Pošiljalac bi pokušao da se koncentriše na nju i telepatski pošalje informaciju primaocu, koji bi opisao šta se dešavalo u slikama koje je on vidio.

Ipak ispostavilo se da Gansfeldova tehnika i pored nekih poboljšanja nije uspjela da generiše dovoljno pouzdane rezultate, da bi uvjerila širu naučnu zajednicu da se zaista nešto dešava.

Fenomen „hladnog čitanja“

Jasno je da svjesno i nesvjesno možemo natjerati ljude da, pod određenim uslovima, čitaju naše misli na različite načine. Fenomen koji se zove 'hladno čitanje' je skup tehnika koji se može koristiti da ubedimo potpune strance da znamo sve o njima. Tajna je u čitanju suptilnih nevjerbalnih znakova, mada se u suštini na osnovu njih ne može reći ništa konkretno i opet se u suštini svodi na vrstu manipulacije.

Mnogi ljudi nešto znaju, a da nisu svjesni toga jer su informaciju podsvjesno prihvatili. Mnogi su doživeli trenutke kada su pročitali misli nekoga pored sebe, ali postavlja se pitanje da li je to samo slučajnost ili dokaz da možda previše vremena provode sa tom osobom.

Činjenica je da nas privlače i da više vremena provodima sa ljudima koji razmišljaju na sličan način kao i mi sami. To dokazuje i jedna zanimljiva studija koju je sprovela Suzan Blekmor prije mnogo godina, ispitujući primjer bilizanačke telepatije.

Ona je sprovela studiju na dva načina. Najpre, jedan blizanac bi bio u jednoj sobi, a drugi u drugoj. Prvi blizanac bi mogao da izabere ciljni stimulans i da se koncentriše na njega, a drugi bi trebalo da pogodi šta je izabrao. Ali prvi način na koji je to uradila, za koji je znala da je metodološki pogrešan, ali je željela da vidi rezultat, i on je bio statistički značajan. Ono što nije bilo metodološki ispravno je to što je dozvoljavala prvom blizancu da izabere stimulans iz niza ponuđenih izbora.

Kada je isti eksperiment uradila tako da stimulans bude nasumično izabran, rezultati nisu bili statistički značajni. Ali je to bila jedna vrsta demonstracije da mi često, sa ljudima koje dobro poznajemo i sa kojima se dobro slažemo, razmišljamo na slinan način, što bi se moglo protumačiti kao telepatija, objašnjava profesor Frenč.

Nema dokaza da postoji, ali i da ne postoji

Najveći izazov za skeptike je to što je nemoguće dokazati i da telepatija ne postoji. Već duže vrijeme postoje ponude različitih grupa skeptika koji nude velike sume novca svakome ko može da dokaže, pod pravilno kontrolisanim uslovima, bilo koju vrstu ekstrasenzorne sposobnosti.

Trenutna ponuda je, na primjer, pola miliona dolara, ali taj novac još niko do sada nije zatražio. Profesor Frenč smatra da to dovoljno govori, mada se mnogi koji tvrde da postoji telepatija, pravdaju time da ih novac ne zanima.

„Provio sam dosta vremena direktno testirajući tvrdnje o paranormalnim fenomenima. I pogodite šta se dogodilo? Dokazi nikada nisu potkrepljivali tvrdnje, barem pod uslovima naših testova. I bojim se da nisam spreman da povjerujem u njih dok ne vidim pouzdanu demonstraciju koja se može ponoviti“, zaključuje profesor Kris Frenč, na kraju gostovanja u Gardijanovom podkastu.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Zašto su kućni ljubimci korisni za fizičko i mentalno zdravlje vaše djece?

Nedjelja, 13.09.2026 | 15:20

Ukoliko razmišljate da udomite novog kućnog ljubimca, stručnjaci ističu da odrastanje uz kućne ljubimce čini čuda za fizičko zdravlje djece.

Zašto jedemo kada nismo gladni? Niz psiholoških faktora krije se iza ove navike

Četvrtak, 07.05.2026 | 16:30

Kada se suočimo sa viškom kilograma, često se zapitamo: "Kako se ovo desilo?". Često se javlja i osjećaj da se više ne prepoznajemo u ogledalu.

Postpraznični blues – Januar je gotov, jeste li spremni za februar?“

Srijeda, 28.01.2026 | 11:16

Nakon praznika, usporenog ritma, kasnih buđenja i manje obaveza, povratak poslu mnogima je teži nego što su očekivali. Fokus slabi, motivacija kasni, a energija je „na rezervi“.

Zašto se ne razumijemo: najčešće greške u komunikaciji i kako da ih izbjegnemo

Subota, 17.01.2026 | 14:56

Često imamo sklonost da mislimo kako je komunikacija lakša nego što jeste, ili da je to nešto što prirodno dobro radimo, a ne vještina koja se može usavršavati i kojoj možemo svjesno posvetiti pažnju. Ako poboljšamo svoje komunikacijske vještine, gotovo svaki aspekt našeg života imaće koristi. Komunikolozi izdvajaju neke uobičajene loše navike koje bi trebalo da ostavimo u prošlosti – i objašnjavaju zašto.

Način na koji govorimo može da otkrije poremećaj ličnosti – navode istraživači

Nedjelja, 28.12.2025 | 18:05

Da li je moguće uočiti disfunkciju ličnosti iz nečijeg svakodnevnog govora i upotrebe riječi?

Hrvatska blokirala Crnoj Gori zatvaranje još jednog poglavlja

Četvrtak, 19.11.2026 | 10:38

Hrvatska od juče blokira Crnoj Gori zatvaranje još jednog, ukupno trećeg, poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

Zečević u globalnoj centrali IATA u Montrealu: Dogovorena posjeta stručnjaka Crnoj Gori i produbljivanje saradnje

Četvrtak, 19.11.2026 | 11:18

Ministar saobraćaja Radoš Zečević, sa državnim sekretarima Markom Milačićem i Božidarom Savovićem, održao je u Montrealu, u globalnoj centrali Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA), sastanak sa delegacijom IATA, a time je, kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, nastavljen dijalog započet pismom ministra od 5. novembra i odgovorom generalne direktorke IATA Saadie Zahidi od 12. novembra.

Kovačević: Počela isplata subvencija za boravak djece u vrtićima

Četvrtak, 19.11.2026 | 11:10

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević naveo je da je počela isplata subvencija roditeljima čija djeca borave u predškolskim ustanovama u iznosu od 50 odsto.

Danas počinje isplata oktobarskih penzija

Četvrtak, 19.11.2026 | 10:52

Isplata septembarskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

Uspostavljen saobraćaj na putu Kolašin – Jelovica – Berane

Četvrtak, 19.11.2026 | 10:42

Saobraćaj na putu Kolašin - Jelovica - Berane, koji je bio obustavljen zbog odrona u mjestu Rijeka Mušovića, uspostavljen je za sve kategorije vozila, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).

Ćulafić: Regionalni centar za upravljanje otpadom neće se graditi u Zatonu

Petak, 20.11.2026 | 10:07

Regionalni centar za upravljanje otpadom neće biti građen u Zatonu, nakon što je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera upoznato sa informacijama da se na jednoj od razmatranih parcela nalazi staro islamsko groblje.

Milatović otvorio stalnu postavku djela Luke Tomanovića

Petak, 20.11.2026 | 09:50

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otvorio je stalnu postavku djela Luke Tomanovića.

Zogović: Crna Gora ne smije predati ključeve od Boke i prihvatiti hrvatske ultimatume

Petak, 20.11.2026 | 09:30

Crna Gora ne smije dozvoliti da njen evropski put bude uslovljen odricanjem od državnih interesa, niti prihvatiti ultimatume Hrvatske kada je riječ o razgraničenju na Prevlaci, poručio je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović. On smatra da je najveći ustupak koji Crna Gora može prihvatiti da prirodna granica poluostrva Prevlake bude priznata kao državna granica

Melanija Tramp predstavila je seriju o sebi: "Sve što vidite je moja ideja"

Petak, 20.11.2026 | 09:15

Dvodjelna dokumentarna serija „Melania: The Series“, o prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država, danas stiže na platformu Prajm video, a Melanija Tramp predstavila ju je sinoć na premijeri u njujorškom Linkoln centru.

Podgoričaninu pritvor 30 dana zbog nasilja nad suprugom

Petak, 20.11.2026 | 08:41

Podgoričaninu Z.Lj. određen je pritvor do 30 dana, zbog sumnje da je počinio krivično djelo porodično nasilje nad suprugom N.Lj., nakon čega je upućen u Istražni zatvor, piše današnja "Pobjeda".

Crna Gora i Francuska jačaju ekonomsko partnerstvo: U fokusu novi investicioni projekti i razvojni prioriteti

Petak, 20.11.2026 | 08:24

Jačanje ekonomske saradnje, realizacija zajedničkih razvojnih projekata i snažnija podrška francuskih finansijskih institucija investicionom ciklusu u Crnoj Gori bile su teme sastanka generalnih direktorica u Ministarstvu finansija Andrijane Ulić Rajović i Jelene Jovetović sa visokom delegacijom Francuske.

Milatović: Pljevlja zaslužuju snažniju podršku države, nove investicije i bolju perspektivu za mlade

Petak, 20.11.2026 | 08:15

Pljevlja zaslužuju snažniju i kontinuiranu podršku države, nova ulaganja i otvaranje radnih mjesta kako bi mladi imali priliku da svoju budućnost grade u rodnom gradu, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čestitajući 20. novembar, Dan opštine Pljevlja

Spajić sa Mercom: Crna Gora u Njemačkoj ima snažnog i pouzdanog saveznika

Četvrtak, 19.11.2026 | 18:04

Crna Gora u Njemačkoj ima snažnog i pouzdanog saveznika na evropskom putu, saopštio je premijer Milojko Spajić koji se u Berlinu sastao sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

Crna Gora zatvorila još dva poglavlja, Kos: Ispunjeni uslovi za zatvaranje svih do kraja godine

Četvrtak, 19.11.2026 | 18:01

Crna Gora je danas na Međuvladinoj konferenciji u Briselu privremeno zatvorila još dva pregovaračka poglavlja – 16, koje se odnosi na poreze, i 22, koje obuhvata regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata. Evropski zvaničnici ocijenili su da je riječ o značajnom koraku u procesu evropskih integracija, uz poruku da Crna Gora ima uslove da do kraja godine zatvori i preostala poglavlja.

U pucnjavi u Nikšiću ubijena jedna osoba

Četvrtak, 19.11.2026 | 17:59

U nikšićkom naselju Straševina danas je oko 14 časova ubijen je D.V. (46), saopšteno je iz Uprave policije. Njega je usmrtila za sada nepoznata osoba.